Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Idi na sadržaj
WikipediaSlobodna enciklopedija
Pretraga

Gera

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gera
Grad
Pogled sa tornja gradske vijećnice
Pogled sa tornja gradske vijećnice
Službeni grb Gera
Grb
DržavaNjemačka
PokrajinaTiringija
Vlada
 • NačelnikJulian Vonarb
Površina
 • Ukupno151,93 km2
Nadmorska visina205 m
 • GustoćaGreška izraza: Neočekivani / operator /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj07457-07557
Pozivni broj0365, 0336695
Registracija vozilaG
Veb-sajtwww.gera.de

Gera je drugi po veličini grad unjemačkoj saveznoj pokrajiniTiringiji, poslije glavnog grada pokrajine,Erfurta. Nalazi se oko 60kilometara južno odLeipziga i 80 km od Erfurta, na istoku pokrajine u dolini rijeke Weiße Elster. Grad je2006 imao oko 102.000 stanovnika.

Historija

[uredi |uredi izvor]

PojamGera je prvobitno označavao područja dolinerijeke Elster, gdje se danas i nalazi grad. Pretpostavlja se da je grad nastao u vrijeme prije seobe naroda, a od8. vijeka u njemu su bili nastanjeni narodislavenskog porijekla. Naziv gradaGera je prvi put spomenut995 godine u jednom opisu granice. Godine999provincija Gera dolazi u posjed opatije Quedlinburg. Oni1209 daruju ovaj posjed na upravljanje guverneru Weide. Tokom mnogih vijekova i putem nasljeđa, na ova područja na vlast dolazi dinastija Reuß.

Od1237 godine, Gera se proglašava gradom. Grad se relativno sporo razvijao. Za vrijemesaksonskoggrađanskog rata,1450 godine Gera je gotovo u potpunosti razorena. Od1564 Gera postaje rezidencija vladara iz dinastije mlađe linije Reußa (njem.der Linie der jüngeren Reuß). Ovaj se period može okarakterisati kao "zlatno doba" u historiji grada. Od15. vijeka počinje se razvijatitekstilna industrija. Grad je dva puta skoro do temelja izgorio,1686 i1780 godine.

Tokom19. vijeka Gera se postepeno razvija u industrijski grad. Godine1882 Oscar Tietz osniva, pomoću novca svog bogatog strica Hermana, prodavnicu iz koje će se, nakon niza godina, razviti lanac, danas veoma uspješnih supermarketaHertie. Deset godina kasnije,1892, kroz Geru počinje saobraćati gradskitramvaj.

Od1848 to1918 Gera je bila prijestolnica kneževine Reuß mlađe linije, a nakonabdikacije posljednjeg kneza iz ove dinastije,1920 ulazi u sastav pokrajine Tiringije (njem:Thüringen), u to vrijeme, kao njen najveći grad.

Za vrijemeDrugog svjetskog rata veći dio grada je uništen prilikom bombardovanja6. aprila1945 godine. Doujedinjenja Njemačke1990, grad je pripadaoIstočnoj Njemačkoj. Za vrijeme NJDR, broj stanovnika je značajno povećan zahvaljujući obližnjem rudnikuuranijuma, tako da je1989 godine ovdje živjelo preko 140.000 stanovnika. Nakon ujedinjenja Njemačke, stanovništvo brzo opada, tako da danas iznosi jedva nešto više od 100 hiljada.

Građevine

[uredi |uredi izvor]
Kuća Otto Dixa u Geri
Gradska vijećnica

Najpoznatije građevine u Geri su:

  • Gradska vijećnica iz1576, stilrenesansa
  • Tržnica sa Simsonovom fontanom
  • Dvorac Osterstein (najvećim dijelom uništen 1945)
  • Pozorište iz1902
  • VilaSchulenburg, koju je projektovaoHenry van de Velde
  • Crkva Svetog Johannisa, stil neogotika
  • Crkva Svetog Salvatora, stilbarok sa unutrašnjimArt Nouveau dekoracijama
  • Crkva Sv. Marien, stil starija gotika
  • Crkva Sv. Trinitatis, stil starija gotika
  • Podrumi starog piva, zvani "Geraer Höhler"
  • Zoološki vrt Gera (od 1973)

Muzeji u Geri su:

  • Gradski muzej
  • KućaOtto Dixa
  • Umjetnička galerija "Orangerie"
  • Muzej prirodne historije ("Schreiber House", najstarija građevina u gradu)
  • Muzej primijenjene umjetnosti ("Ferber House")

Gera je 2007 godine zajedno sa gradomRonneburgom bila domaćin saveznog sajma hortikulure (Bundesgartenschau).

Privreda

[uredi |uredi izvor]

Prije1990, Gera je imala snažnu tekstilnu industriju, zatim mašinsku industriju i industriju elektroničkih uređaja. Sve firme kao i u ostatku Istočne Njemačke su bile u državnom vlasništvu. Danas su većina ovih firmi ili ugašene ili reducirane u male, ne toliko značajne kompanije. Danas u Geri posluju firme iz oblasti telekomunikacija, precizne optike, poluprovodnika, mašinskih uređaja i prehrambenih artikala. Kao središte istočnotirinške regije u kojoj živi oko 450 hiljada stanovnika, u Geri su otvoreni mnogbrojni trgovački centri poput Gera-Arcaden, Amthor-Passage i Elster-Forum.

Stopa nezaposlenosti u Geri u junu2008 godine iznosila je 14,8%, što je 0,6% manje u odnosu na juni 2007.[1]. Po broju radnih mjesta u industriji, Gera se nalazi na sedmom mjestu od svih tirinških gradova.

Saobraćaj

[uredi |uredi izvor]

Putevi

[uredi |uredi izvor]

Kroz sjeverni dio grada u pravcu istok-zapad pruža se savezniautoput A4Aachen-Görlitz sa dva priključna mjesta u Langenbergu i Leumnitzu. Između njih je21. aprila2007 otvoreno priključno mjestoGeraer Kreuz.

Nešto dalje kroz Geru prolaze savezne ceste B2, B7 i B92. Od2004 u izgradnji je istočna obilaznica oko grada koja prolazi od predgrađa Cretzschwitz prema Leumnitzu, a2007 godine je dovršena i puštena u promet.

Ukupna dužina cesti u području grada iznosi 507 km, a u gradu je registrovano oko 58.768 vozila.[2]

Željeznice

[uredi |uredi izvor]

U Geri se nalazi sedam željezničkih stanica, od kojih su samo glavna te željezničke stanice Gera-Jug i Gera-Zwötzen povezane međugradskim i međuregionalnim linijama. Ostale stanice služe samo za promet lokalnih vozova.

Gera je poslijeLübecka najveći njemački grad bez elektrificiranog željezničkog priključka kao i jedan od malobrojnih velikih gradova bez željezničkih veza sa velikim centrima. Od2002 do10. decembra2006 bila je uspostavljena brza linija InterConnex od Gere prekoBerlina premaRostocku, ali je ukinuta. Postoji regionalne brze linije premaRegensburgu iGöttingenu, kao i veoma gusta mreža linija (svakih sat vremena) prema gradovima kroz koje prolazi ICE linija:Leipzig,Weimar,Jena iSaalfeld.

Avio-saobraćaj

[uredi |uredi izvor]

Na istoku grada se nalazi manjiaerodrom Gera-Leumnitz. Najbliži komercijalni aerodromi se nalaze u Leipzigu (Leipzig-Altenburg) oko 40 km od Gere i aerodrom Leipzig-Halle oko 90 km sjeverno od grada Gere.

Sport

[uredi |uredi izvor]

Najvećinogometni klub je 1. FC Gera 03, koji je nastao2003 spajanjem klubova TSV 1880 Gera-Zwötzen i SV 1861 Liebschwitz. Klubu je uspjelo2007 godine ući u Oberligu sjeveroistok (4. rang takmičenja) i osvojiti tirinški kup. Ženski nogometni klub 1. FC Gera 03 se takmiči Regionalliga sjeveroistok.

Međutim, zanimljivo je da je u sportskom svijetu, Gera mnogo više poznata po kladioničarskom gigantuSportwetten Gera GmbH, za koji se vežu i mnogi skandali u vezi namještanja rezultata i mnogi sudski procesi.

Gradovi partneri

[uredi |uredi izvor]

Poznate ličnosti

[uredi |uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi |uredi izvor]

Reference

[uredi |uredi izvor]
  1. ^"TLS thueringen.de". Arhivirano soriginala, 13. 12. 2007. Pristupljeno 4. 9. 2008.
  2. ^Statistischer Quartalsbericht II. 2008[mrtav link]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu:Gera
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Gera&oldid=3558717"
Kategorija:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp