Frugivor (doslovno: voćejed) ježivotinja koja se hranivoćem. Može to biti bilo koji tipherbivora (biljojeda) iliomnivora (svaštojeda) kojem je voće preferirani izvorhrane. Zato što je oko 20% svih biljojednihsisara također jedu voće, smatra se da je konzumiranje voća među sisarima uobičajena. Ako frugivori jedu velike količine voća, oni su u velikoj mjeri zavisna o bogatstvu i nutritivnnom sastavu voća. Od njih može imati koristi i voće jer posrduju u raspršivanju sjemena i širenju biljnih vrsta, ali mogu negativno utjecati na biljke ako, uz plodove, vara i sjemena. Ako obje vrste od te interakcije imaju koristi, ona se označava kaomutualizam
Širenje sjemena jebiljkama izuzetno važno, jer tima se omogućava da se potomstvo udalji od svojih roditelja u prostoru i vremenu. Prednosti širenja sjemena možda su dovele doevolucije mesnatogvoća, koje privlači životinje da ga jedu i pomjeraju granice areala pripadajuće vrste. Ako mnoge biljne vrste koje donose voće ne bi rasprostirale sjeme putem frugivora, ono bi obično mogloklijati čak i ako padnu natlo neposredno ispod roditelj postrojenja.
Mnoge vrste životinja su raznosači semena.Sisari iptice predstavljaju većinu vrsta koje raspršivaju sjemenke. Međutim, frugivornekornjače,gušteri,vodozemci, pa čak iribe također su djelotvorni u raznošenju sjemenki, ali neke samo na kraće distance. Iakoživotinja koje se hrane voćem im širom svijeta, postoje neki dokazi da su tropske šume imaju više frugivornih prenosnika sjemena nego što ih ima umerenom pojasu.[1]
Postoji niz karakteristika voća koje mogu biti adaptivne osobine za privlačenje širitelja njihovog sjemena. Mnogiplodoviživotinjama reklamiraju svoju dopadljivosti putem svijetlih boja i atraktivnim mirisima (mimetičko voće). Voćna pulpa je općenito bogata vodom iugljikohidratima i siromašna uproteinima ilipidima. Međutim, tačan nutritivni sastav voća varira. Sjeme voća je često prilagođeno da preživi varenje u životinjskom organizmu. Na primjer, sjeme može postati i više vodopropusne nakon prolaska kroz probavu životinje, što dovodi do veće stope klijanja.
Da bi frugivori bili da dobri posrednici u širenju sjemena, moraju probaviti voće, a da ne potroše veliki dio sjemena. Mnoge životinje koje obavljaju disperziju sjemena imaju specijaliziran probavni sistema za obradu voća, koji sjeme ostavlja netaknuto. Neke vrsteptica imaju kraća crijeva da brzo prođe voćno sjeme, dok neke vrste frugivornih šišmiša imaju dužecrijevo. Drugi frugivori koji raspršivaju sjeme pak imaju kratak put zadržavanja u probavi, a drugi mogu mijenjati sastav crijevnihenzima kada jedu različite vrste voća.