Širenje obrade bakra do 4300. godine p.n.e.Vrhovi kopalja od bakra iz San Román de Hornija, Arheološki muzejValladolid,Španija.
Bakarno doba, eneolit,halkolit (grč.khalkos = bakar +lithos = kamen) ili kuprolit javlja se kao uvodni stepen razvoja naprednijih kultura metala. Izniklo je iz krilaneolitske kulture i označava "početak kraja" dominacije kamena u razvojukulture itehnologije u proizvodnji oruđa i ostalih potrepština.Bakar se relativno često proizvodio i u neolitu (jer se mogao naći i u elementarnom stanju), ali je zbog niske tvrdoće bio nepodesan za proizvodnju čvrstijih predmeta.
Procjenjuje se da je bakreno doba u razvoju kulture trajalo između oko 3500. - 2000. godine p.n.e. zbog usporedne upotrebebronze ikamena. Njegovo širenje uEvropu se veže uz početak nastanka indoevropskihplemenskih zajednica na područjima okoCrnog mora), naBalkanu iBliskom Istoku. Obilježeno je intenziviranjem razvojastočarstva, koje je imalo prednost nadratarstvom,lovom iribolovom, što je dovelo do snažnijeg povezivanja plemenske zajednice. Praćeno je razvojem bakrene tehnologije,patrijarhalne strukture društva i prodiranjem indoevropskih grupa s Istoka.
Bakar je mehki, lahko obradivi,metal, obradljiv čak i s primitivnim kamenimalatom. U površinskim slojevimaZemljine kore se najčešće pojavljuje kao plaviazurit, zelenimalahit ili crvena stijena. Jedna od takvih najvećih nalazišta nalazila su se na područjuVelikih jezera na graniciSAD iKanade. Pronađeno je više od 10.000 mjesta na kojima se prerađivao bakar, od kojih neka potiču iz 3000. godine p.n.e., a čiji su grumeni dosezali težinu i do 100kilograma. Sprovedene analize su potvrdile da je bakar iz tih nalazišta bio upotrebljavan sve doJužne Amerike. Njegovi tragovi su nađeni u grobuInka, a vjeruje se i u teorije da je taj isti bakar bio prodavan iEgiptu i drugim područjimaBliskog istoka, nakon transporta koji su obavljali tzv. "Narodi s mora".
Nalazi "Kulture zvonolikih pehara", oko 1800. p.n.e., StadtmuseumBruchsal,Njemačka.
Zbog svoje mehkoće, bakar se u početku koristio za nakit, ali otkrićem naprednije obrade hladnim postupkom postiže su dvostruko veća tvrdoća, što je povoljno prilikom izradealata ioružja pri čemu je potrebna određena tvrdoća. Jedina prava mahana te obrade bila je krhkost, tj. lomljivost. Najstariji dokazi korištenja bakra potiču iz 8000. p.n.e, izTurske,Cayonu Tepesi, u blizini kojeg se nalaze rudnici bakra koji se i danas eksploatišu.
Sve veća upotreba bakra u svakodnevnoj upotrebi unijela je značajne promjene i u tadašnja društva. Pojavili su se i prvi majstori specijalisti -rudari,kovači,metalurzi. Ubrzano je rasla i potraga za bakarnimrudama. Tako se do 3800. p.n.e, upotreba bakra proširila širomSredozemlja i obalamaAtlantika. Budući da rude bakra sadrže iplemenite i drugemetale, započeta je eksploatacijazlata,srebra iolova. Oko 3500. godine p.n.e. otkriven je iarsen koji pri dodavanja bakru, povećava njegovu tvrdoću, jer nastaje arsenovabronza.
Na osnovuarheoloških nalaza postoje naznake da je eneolitska kultura i na teritoriji bivšeJugoslavije bila široko rasprostranjena i bogato zastupljena. U mnogim dijelovima postojali su ili u talasima pristizali izdanci eneolitskih kultura, kao što su:Butmirska kultura,badenska, cetinska, hvaranska,kostolačka, lasinjska,ljubljanska, lengyelska, potiska, sopotska,vinčanska[1] ivučedolska kultura, te Bodrogkeresztúr, Cotofeni, Retz-Gayary, Saleuta i druge.[2][3]
