| Embolija | |
|---|---|
 | |
| Mikrografija embolijskog materijala u bubrežnoj arteriji.Bubreg je hirurški uklonjen zbograka (boja H&E) | |
| Specijalnost | Vaskularna hirurgija |
| Uobičajeno pojavljivanje | Varijabilna |
| Vrste | Arterijska, venska, paradoksalna, anterogradna retrogradna |
| Dijagnostička metoda | Krvni testivi,fizički pregled |
| Smrtnost | Varijabilna |
Embolija je smještnjeembola, komada materijala koji uzrokuje blokadu, unutarkrvnog suda.[1] Embolus može bitikrvni ugrušak (tromb),masna kuglica (masna embolija), mjehurzraka ili drugogplina (plinska embolija),amnionska tečnost (embolija amnionske tečnosti), ilistrani materijal. Embolija može uzrokovati djelimičnu ili potpunu blokadukrvotoka u zahvaćenom sudu.[2] Takva blokada (vaskularna okluzija) može uticati na udaljeni dio tijela od nastanka embolusa. Embolija u kojoj jeembol komad tromba naziva se tromboembolija.
Embolija je obično patološki događaj, uzrokovanbolešću ilipovredom. Ponekad se stvara namjerno izterapijskog razloga, kao što jezaustavljanje krvarenja ili da se ubijekarcinomski tumor, zaustavljanjem dotoka krvi. Takva terapija se nazivaembolizacija.
Postoje različiti tipovi embolije, od kojih su neke navedene u nastavku.
Embolija se može klasifikovati na osnovu toga gdje ulazi u cirkulaciju, bilo uarterijama ilivenama. Arterijske embolije su one koje slijede i, ako se usput ne rastvaraju, zadržavaju se u udaljenijem dijelusistemske cirkulacije. Ponekad se primjenjuje više klasifikacija; naprimjer,plućna embolija se također klasificira kao arterijska embolija,[3] u smislu da ugrušak pratiplućnu arteriju noseći deoksigeniranu krv iz srca. Međutim, plućna embolija se općenito klasificira kao oblik venske embolije, jer se embol formira u venama, npr.duboka venska tromboza.
Arterijska embolija može uzrokovati okluziju u bilo kojem dijelu tijela. To je glavni uzrokinfarkta (smrt tkiva zbog blokade dotoka krvi).[4]Embolus koji se zaglavio umozgu izsrca ilikarotidne arterije će najvjerovatnije biti uzrokmoždanog udara zbogishemija.
Arterijski embolus može nastati u srcu (od tromba ulijevoj pretkomori, nakonpretkomorske fibrilacije ili biti sepsni embolus koji je posljedicaendokarditisa). Embolijesrcanog porijekla se često susreću u klinickoj praksi. Formiranje tromba u pretkomori se javlja uglavnom kod pacijenata sa bolešćumitralne valvule, a posebno kod pacijenata sastenozama (suženim mitralnim zaliskom), sa pretkomorskom fibrilacijom (AF). U odsustvu AF, čista mitralna regurgitacija ima nisku incidencu tromboembolije.
Rizik od nastanka embolije kod AF zavisi od drugih faktora rizika kao što sustarost,hipertenzija,dijabetes, nedavnasrčana slabost ili prethodnimoždani udar.Formiranje tromba se takođe može desiti unutarventrikula, a javlja se u približno 30% slučajevainfarkta srčanog prednjeg zida, u poređenju sa samo 5% donjih. Neki drugi faktori rizika su loša ejekciona frakcija (<35%), veličina infarkta i prisustvo AF. U prva tri mjeseca nakon infarkta,aneurizme lijeve komore imaju rizik od formiranja embolije od 10%. Pacijenti saprotetskim zaliscima također imaju značajno povećanje rizika od tromboembolije. Rizik varira u zavisnosti od tipa zalistaka (bioprostetski ili mehanički); položaj (mitralni ili aortni); i prisustvo drugih faktora kao što su AF, disfunkcija lijeve komore i prethodne embolije.
Embolije često imaju ozbiljnije posljedice kada se jave u takozvanoj "završnoj cirkulaciji": dijelovima tijela koji nemaju dovoljnu opskrbu krvlju, kao što sumozak isrce.
Pod pretpostavkom da je cirkulacija normalna, embolus formiran u sistemskimvenama uvijek će udariti upluća, nakon što prođe kroz desnu stranu srca. To će stvoritiplućnu emboliju koja će rezultirati blokadomglavne plućne arterije i može biti komplikacija zvanaduboka venska tromboza. Najčešća mjesta nastanka plućne embolije sufemoralne vene. Duboke vene teleta su najčešća mjesta stvarnih tromba.
Kodparadoksalne embolije, poznate i kao ukrštena embolija, embolija iz vena prelazi u arterijski krvni sistem. Ovo se obično nalazi samo kod srčanih problema kao što su defekti septuma (rupe u srčanom septumu) između pretkomora ili komora. Najčešća takva abnormalnost jepatent foramen ovale, koja se javlja kod oko 25% odrasle populacije, ali ovdje defekt funkcionira kao zalistak koji je normalno zatvoren, jer je pritisak nešto viši u lijevoj strani srca. Ponekad, naprimjer, ako pacijent kašlje upravo kadaembolus prolazi, on može prijeći u arterijski sistem.
Smjer embola može biti jedan od dva tipa:
Kod anterogradne embolije kretanje embola je u smjeru krvotoka. U retrogradnoj emboliji, emboli se kreću u suprotnosti sa smjeromkrvotoka; ovo je obično značajno samo u krvnim sudovima sa niskim pritiskom (venama) ili sa embolima velike težine.
Reč „embolija“ dolazi od grčkog ἐμβολισμός –embolus što znači „međupritisak“.
Šablon:Vaskularne bolestiŠablon:Patologija trudnoće, porođaja i puerperijaŠablon:Određene rane komplikacije traume
