C#[b][c] je programski jezik višestruke paradigme koji usvaja strogo tipovanje, imperativne, deklarativne, funkcionalne, generične,objektno-orijentirane (ima klase) i komponentno-orijentirane programske discipline. Razvio ga jeMicrosoft unutar.NET inicijative, a kasnije su ga za standard odobriliEcma (ECMA-334) iISO (ISO/IEC 23270:2006). C# je jedan od programskih jezika dizajniran zaCLI.
C# namjerava biti jednostavan, moderan, objektno-orijentirani programski jezik opće namjene.[7] Njegov razvojni tim predvodiAnders Hejlsberg. Najnovija verzija je C# 5.0, koja je izdata 15. augusta 2012.
Jezik, kao i njegove implementacije, trebaju omogućiti podršku za softverske inženjerske principe kao što su provjera strogog tipovanja, provjera granica nizova, provjera pokušaja korištenja nepozvanih varijabli, kao i automatsko upravljanje memorijom (tzv. garbage kolekcija). Softverska robusnost, trajnost i programerska produktivnost su važni.
Jezik teži da se koristi u razvoju softverskih komponenti adekvatnih za razvoj u distribuiranim okolnostima.
Portabilnost izvornog koda je veoma važna, kao i portabilnost programera, posebno za one programere koji su upoznati saC iC++ programskim jezicima.
Podrška za internacionalizaciju je veoma važna.
C# teži biti podesan za pisanje aplikacija za hostovane i embedded sisteme, u opsegu od veoma velikih koji koriste sofisticirane operativne sisteme, do veoma malih koji imaju posvećene funkcije.
Iako C# aplikacije teže biti ekonomične u vezi sa zahtjevima memorije i procesorske moći, jezik ne teži direktno da se takmiči u performansama i veličini sa programskim jezikom C iliasemblerom.
Tokom razvoja.NET Frameworka, klasne biblioteke su originalno pisane korištenjem sistema kompajlera upravljanog koda zvanog Simple Managed C (SMC).[8][9] U januaru 1999,Anders Hejlsberg je formirao tim za razvoj novog jezika svojevremeno zvanog Cool, koji je bio skraćenica za "C-like Object Oriented Language" (bosanski:Objektno-orijentirani jezik nalik na C).[10] Microsoft je uzeo u obzir da zadrži "Cool" kao krajnje ime jezika, ali ga nije odabrao iz pravnih razloga. Vremenom .NET projekt je javno objavljen u julu 2000. na stručnoj razvojnoj konferenciji, promijenio ime u C#, a klasne biblioteke su, kao i ASP.NET runtime, ubačene u C#.
"C♯" (C oštri) je inspirisan muzičkom notacijom gdjeoštro indicira da napisana nota treba napravitipolutonvišeg tona.[11] Ovo je slično imenu jezikaC++, gdje "++" pokazuje davarijabla treba biti povećana za 1; oštri simbol također liči na ligaturu četiri "+" simbola (mreža dva sa dva), dalje pokazujući da je jezik inkrement jezika C++.[12]
Zbog tehničkih ograničenjaekrana (standardnifontovi,preglednici, itd.) i činjenice da oštri simbol (C♯) nije prisutan na standardnimtastaturama,brojni znak (C#) je odabran da predstavlja oštri simbol u pisanom imenu programskog jezika.[13] Ova konvencija je opisana u ECMA-334 C# jezičkoj specifikaciji.[7]
Sržna sintaksa C# jezika je slična jezicima iz C porodice kao što su C, C++ i Java. U biti:
Tačka-zarez se koristi da se opiše kraj tvrdnje.
Zaobljene zagrade se koriste da grupiraju tvrdnje. Tvrdnje su obično grupirane u metode (funkcije), metode u klase/razrede, a klase u imenski prostor (namespaces).
Varijable su pridružene korištenjem znaka jednakosti, ali u usporedbi korištenjem dva uzastopna znaka jednakosti.
Oštre zagrade se koriste sa nizovima, da bi ih deklarisale i da bi se uzela vrijednost datog indeksa od jednoj od njih.
Prema dizajnu, C# je programski jezik koji najdirektnije reflektira temeljnu CLI infrastrukturu.[38] Većini njegove suštinske vrste odgovaraju vrijednosni tipovi koje sprovodi CLI okvir (framework). Ipak, jezičke specifikacije ne navode zahtjeve generacije koda datog kompajlera: što znači da se ne navodi da C#kompajler mora ciljati Common Language Runtime, ili generisatiCommon Intermediate Language (CIL), ili generisati drugi specifični format. Teoretski, C# kompajler može generisatimašinski kod kao tradicionalni kompajleri za C++ iliFortran.
C# podržava strogo pisane implicitne varijabilne deklaracije pomoću kodavar, te implicitno zadatih nizova sa kodomnew[] koje prate inicijalizatori kolekcije.
C# podržava striktni tip podatka boolean:bool. Tvrdnje koje uzimaju uvjete, kao što jewhile iif, zahtijevaju iskaz tipa koji usvajatrue (istiniti) operator, kao što je tip Boolean. Dok C++ također ima tip Boolean, on može biti slobodno pretvoreno u i od integera (cjelobrojna vrijednost), te iskazi kao što jeif(a) zahtijevaju samo da jea pretvorljiv u bool, dopuštajućia da bude int, ili pointer. C# onemogućava ovom pristupu "cjelobrojnog značenja istine ili neistine", na temeljima koji forsiraju programere da koriste iskaze koji vraćaju upravobool mogu se spriječiti određeni tipovi programskih grešaka uobičajenih u C-u ili C++-u kao npr.if (a = b) (korištenje zadatka= umjesto jednakosti==).
C# je sigurniji po tipovanju nego C++. Jedine implicitne pretvorbe koje su zadate su one koje se smatraju sigurnim, kao što je proširivanje cijelih brojeva. Ovo se provodi pri vremenu kompajliranja, tokomJIT-a, i, u nekim slučajevima, pri pokretanju. Implicitne konverzije se ne dešavaju između Booleanova i integera, niti između enumeracijskih članova i integera (osim za literarnu 0, što se može implicitno pretvoriti u bilo koji enumerirani tip). Bilo koja konverzija koju je korisnik definisao mora biti eksplicitno označena kao eksplicitna ili implicitna, za razliku od C++copy constructora i operatora konverzije, koji su oba implicitni prema zadatim vrijednostima.
C# ima eksplicitnu podršku zakovarijansu i kontravarijansu u generičkim tipovima, za razliku od C++-a koji ima određen stepen podrške za kovarijansu jednostavno zbog semantike tipova koji se vraćaju na virtualne metode.
Jezik C# ne dopušta globalne varijable ili funkcije. Sve metode i članovi moraju biti deklarisani unutar klasa (razreda). Statički članovi javnih klasa mogu se zamijeniti za globalne varijable i funkcije.
Lokalne varijable ne mogu zasjeniti varijable priloženi blok, za razliku od jezika C i C++.
Meta programiranje preko C# atributa dijelom je jezika. Većina ovih atributa dupliciraju funkcionalnsot GCCova i preprocesorskih direktiva zavisnih o platformi Visual C++a.
Kao C++, a za razliku od Jave, C# programer moraju koristiti kodvirtual za dopuštanje metodama da budu nadjačane podklasama.
Metode proširenja u C# dopuštaju programerima da koriste statičke metode kao da su one metode sa tabele klasne metode, što dopušta programerima da dodaju metode objektu za koji osjećaju da treba postojati na tom objektu i njegovim derivatima.
Tipdynamic dopušta metodu vezivanja runtimea, što dopušta pozivanje metoda slično kao u JavaScriptu i objektnu kompoziciju runtimea.
C# ima podršku za strogo tipovane funkcijske pointere preko kodadelegate. Kao što Qt framework ima pseudo-C++ komandesignal islot, C# ima semantiku specifičnu okružnim stilskim događajima "publish-subscribe", mada C# za to koristi delegate.
C# nudi kao Javasynchronized pozivanje metoda, preko atributa[MethodImpl(MethodImplOptions.Synchronized)], i ima podršku zauzajamno isključive "katance" preko kodalock.
C# nudisvojstva kaosintaktički šećer za opći obrazac u kojem par metoda,pristupnik (getter) i mutator (setter) kapsuliraju operacije na jednom samomatributu unutar klase. Nema viška potpisa metoda za implementacije Getter/Setter koje trebaju biti napisane, a svojstvu se može pristupiti pomoću atributa sintakse umjesto više opširnog poziva metoda.
U C#, pokazivači memorijske adrese mogu biti korišteni samo unutar blokova specifično označenih kaonesigurni, a programi sa nesigurnim kodom trebaju adekvatne dozvole za pokretanje. Većina pristupa objektima urađena je kroz sigurne objektne reference, koje uvijek bilo pokazuju na "žive" objekte ili imaju dobro definisanenull vrijednost; nemoguće je dobiti referencu od "mrtvog" objekta (onaj koji je prikupljen od gapbage kolekcije), ili od slučajno odabranog bloka memorije. Nesigurni pokazivač može pokazati na instancu vrijednosnog tipa, niza, stringa, ili bloka memorije dodijeljenog na stack. Kod koji nije markiran nesigurnim može i dalje pohranjivati i manipulisati pokazivače kroz kodniSystem.IntPtr tip, ali ih ne može dereferencirati.
Upravljana memorija ne može biti izričito oslobođena; umjesto toga, automatski je prikupljena u garbage kolekciji. Garbage kolekcija adresira problemcurenja memorije oslobađanjem programera od odgovornosti za oslobađanje memorije koja više nije potrebna.
Za razliku odC++,višestruko nasljeđivanje ne podržava C#, iako klasa može implementirati bilo koji broj interfejsa. Ovo je bila dizajnerska odluka od strane glavnog arhitekte jezika da se izbjegnu komplikacije i pojednostave arhitekturni zahtjevi kroz CLI. Kod implementiranja višestrukih interfejsa koji sadrže metodu sa istim potpisom, C# omogućava programeru implementiranje svake metode zavisno od toga koji interfejs ta metoda poziva, ili, kao Java, omogućava programeru implementaciju metode jednom i da ima jednostruko pozivanje po pozivu kroz bilo koji od interfejsa klase.
Ipak, C#, za razliku odJave, podržava preopterećenje operatora. Jedino najčešće preopterećeni operatori u C++ mogu biti preopterećeni u C#.
Kroz primarno imperativni jezik, C# 2.0 je ponudio ograničenu podršku za funkcionalno programiranje krozfunkcije prve klase i zatvaranja u formi nepoznatih delegata. C# 3.0 proširena podrška za funkcionalno programiranje sa predstavljanjem lahkih sintaksi za lambda ekspresije, metode ekstenzija, ili sintaksa liste poimanja u obliku jezika "upita poimanja".
CTS odvaja tipove podataka u dvije kategorije:[40]
Referentni (reference types)
Vrijednosni (value types)
Instance tipova value nemaju referentni identitet niti referentnu usporednu semantiku - poređenja jednakosti i nejednakosti za vrijednosne tipove porede stvarne tipove podataka sa instancama, sve dok se prateći operatori ne preopterete. Vrijednosni tipovi su izvedeni iz
System.ValueType
, uvijek imaju default vrijednost, a mogu uvijek biti kreirani i kopirani. Neka ostala ograničenja na vrijednosne tipove su ta da oni ne mogu biti izvedeni jedni iz drugih (ali mogu implementirati interfejse) i ne mogu imati izričit default (besparametarski) konstruktor. Primjeri vrijednosnih tipova su svi primitivni tipovi, kao
int
(potpisani 32-bitni cijeli broj),
float
(32-bitni IEEE floating-point broj),
char
(16-bitni Unicode kodna jedinica), te
System.DateTime
(identificira specifičnu tačku u vremenu sa preciznošću u nanosekundama). Ostali primjeri su
enum
(enumeracije) i
struct
(korisnički definisane strukture).U kontrastu, referentni tipovi imaju pojam referentnog identiteta - svaka instanca referentnog tipa je sama po sebi različita od svake druge instance, čak iako su podaci unutar obje instance jednaki. Ovo se reflektira u zadatim poređenjima jednakosti i nejednakosti za referentne tipove, što se ispituje za referentne radije nego strukturnu jednakost, sve dok se prateći operatori ne preopterete (kao što je slučaj za
System.String
). Generalno, nije uvijek moguće kreirati instancu referentnog tipa, niti kopirati postojeću instancu, ili obaviti vrijednosnu usporedbu na dvije postojeće instance, ipak specifični referentni tipovi mogu omogućiti takve servise izlaganjem javnog konstruktora ili implementiranjem pratećeg interfejsa (kao što su
ICloneable
i
IComparable
). Primjeri referentnih tipova su
object
(konačna bazna klasa za sve ostale C# klase),
System.String
(string od Unicode znakova), i
System.Array
(bazna klasa za sve C# nizove).
Obje kategorije tipova su proširive sa korisnički definiranim tipovima.
Pojedinosti C# navode minimalni skup biblioteka klasa i tipova za koje se očekuje da ih kompajler ima dostupne. U praksi, C# je najčešće korišten sa nekim implementacijama izCommon Language Infrastructure (CLI), što je standardizirano kao ECMA-335Common Language Infrastructure (CLI).
Efekt je da se piše ispisuje tekst na izlazu konzole:
Selam, svijete!
Svaka linija ima svrhu:
usingSystem;
Linija koda iznad govori kompajleru da koristi klasuSystem kao prefiks za tipove korištene u izvornom kodu. U ovom slučaju, kada kompajler vidi korištenje kodaConsole kasnije u izvornom kodu, on pokušava naći tip zvaniConsole, prvo u trenutnoj montaži, koju prate sve referencirane montaže. U ovom slučaju kompajler ne uspijeva naći takav tip, pošto je ime tipa ustvariSystem.Console. Kompajler tada pokušava naći tip zvaniSystem.Console korištenjem kodnogSystem prefiksa iz tvrdnje
using
, i ovoga puta uspijeva. Tvrdnja
using
dopušta programeru da iskaže sve prefikse kandidata da koriste tokom kompajliranja umjesto korištenja uvijek punih imena tipova.
classProgram
Iznad se nalazidefinicija klase. Sve između pratećeg para zagrada opisuje
Program
.
staticvoidMain()
Ovo deklariše člana klase metode gdje program počinje pokretanje. .NET runtime poziva
Main
metodu. (Napomena:
Main
može također biti pozvana svejedno odakle, kao iz neke druge metode, npr. iz druge metode
(statičnom). U suprotnom, program bi zahtijevao instancu, ali bilo koja instanca zahtijeva program. Da se zaobiđe ta nerješivakružna zavisnost, C# kompajleri koji procesirajukonzolne aplikacije (kao ova iznad) pokazuje grešku, ako nema
staticMain
metode. Riječ
void
deklariše da
Main
nema vraćajuću vrijednost (return).
Console.WriteLine("Selam, svijete!");
Ova linija ispisuje izlaz.
Console
je statična klasa u
System
imenskom prostoru. Omogućava interfejs ka standardnom ulazu, izlaz, i tokove greške za konzolne aplikacije. Program poziva
Console
metodu
WriteLine
, koja prikazuje na konzoli liniju sa argumentom, string
U augustu 2000, Microsoft, Hewlett-Packard iIntel kosponzorirale su podnošenje specifikacija za C# kao i za Common Language Infrastructure (CLI) organizaciji za standardizacijuEcma International.U decembru 2001, ECMA je izdala ECMA-334C# Language Specification. C# je postaoISO standard u 2003. godini (ISO/IEC 23270:2003 -Information technology — Programming languages — C#). ECMA je prethodno usvojila ekvivalentne specifikacije kao 2. izdanje za C#, u decembru 2002.
U junu 2005, ECMA je odobrila izdanje 3 za C# specifikacije, i nadograđenu ECMA-334. Dodaci uključuju parcijalne klase, anonimne metode, nulabilne tipove, igenerike (nešto slično C++šablonima).
U julu 2005, ECMA je priložila standarde i vezane TRove za ISO/IEC JTC 1 preko ovog drugog Fast-Track procesa. Ovaj proces obično uzima 6–9 mjeseci.
Microsoft se složio s tim da ne tuži razvojne programere otvorenog koda radi kršenja patenta u neprofitnim projektima za dio frameworka kojeg pokriva OSP.[41] Microsoft se je također složio da ne forsira patente vezane zaNovell proizvode protiv plaćajućih korisnika Novella[42] sa izuzetkom na listu proizvoda koje eksplicitno ne spominju C#, .NET ili Novellove implementacije .NET-a (The Mono Project).[43]
Microsoft vodi razvoj novog kompajleraotvorenog koda za C# i skup alata, prethodnog kodnog imena "Roslyn". Kompajler, koji je potpuno pisan uupravljanom kodu (C#), bio je otvoren i funkcionalno obrađen kao API. To omogućava razvojnim programerima kreiranje refaktoringa i dijagnostičke alate.
Ostali C# kompajleri postoje, često sadržavajući implementaciju CLI i .NET biblioteka klasa sve do .NET 2.0:
↑Prema konvenciji, za drugi znak ovog programskog jezika u normalnom tekstu upotrebljava sebrojni znak (# – taraba ili rešetke); u umjetničkim reprezentacijama, ponekad se upotrebljava istinski znak zapovisilicu: C♯.
↑Čita se ce šarpiliengleski:see sharp – "vidi oštro".
↑The Microsoft C# 2.0 specification document only contains the new 2.0 features. For older features, use the 1.2 specification above.
12Naugler, David (maj 2007). "C# 2.0 for C++ and Java programmer: conference workshop".Journal of Computing Sciences in Colleges.22 (5).Although C# has been strongly influenced by Java it has also been strongly influenced by C++ and is best viewed as a descendant of both C++ and Java.
↑Hamilton, Naomi (1. 10. 2008)."The A-Z of Programming Languages: C#".Computerworld. Arhivirano soriginala, 24. 3. 2010. Pristupljeno 12. 2. 2010.We all stand on the shoulders of giants here and every language builds on what went before it so we owe a lot to C, C++, Java, Delphi, all of these other things that came before us. (Anders Hejlsberg)
↑"What's new in the C# 2.0 Language and Compiler".Microsoft Developer Network (archive.org). Microsoft. Arhivirano s originala 18. 12. 2010. Pristupljeno 11. 6. 2014.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
↑"Patent Cooperation Agreement - Microsoft & Novell Interoperability Collaboration".Microsoft. 2. 11. 2006. Pristupljeno 5. 7. 2009.Microsoft, on behalf of itself and its Subsidiaries (collectively "Microsoft"), hereby covenants not to sue Novell's Customers and Novell's Subsidiaries' Customers for infringement under Covered Patents of Microsoft on account of such a Customer's use of specific copies of a Covered Product as distributed by Novell or its Subsidiaries (collectively "Novell") for which Novell has received Revenue (directly or indirectly) for such specific copies; provided the foregoing covenant is limited to use by such Customer (i) of such specific copies that are authorized by Novell in consideration for such Revenue, and (ii) within the scope authorized by Novell in consideration for such Revenue.
