To je listopadno drvo, naraste od 5–10 m i pripada potporodiciPrunoideae. Zajedno sabademom, uvrštena je u podredAmygdalus unutar redaPrunus.Listovi su joj šiljati, dugi od 7–15 cm i 2–3 cm široki. Cvjeta rano, prije listanja.Cvijetovi su usamljeni ili u paru, 2,5 do 3 cm u promjeru, ružičasti sa 5latica.Plod je koštunjičav, sa jednom velikom sjemenkom zatvorenoj u tvrdoj košpici. Plod breskve ima žuto ili bjelkasto tijelo, vrlo ukusno, sa glatkom i mekanom kožom zavisno odsorte. Zajedno savišnjama,šljivama ikajsijama, breskva spada u koštunjičavovoće.
Breskva nosi naučno imepersica, izvedeno od vjerovanja starih evropljana da su breskve porijeklom izPerzije (današnjiIran). Današnji botaničari su postigli konsenzus, da je stvarno porijeko breskve Kina, a da je preko Perzije iMediterana, stigla u Evropu takozvanimPutem svile davno prije nove ere.[1]Kultivirane breskve se dijele u dvije kategorije: one kod kojih je košpica slijepljena s tijelom ploda, i one kod kojih se košpica lako odvaja od tijela. Obje kategorije imaju bijelo ili žuto tijelo ploda. Breskve sa bijelim tijelom obično su veoma slatke i manjekisele, dok su žute obično više kisele, mada to zavisi od sorte.
