Benzil grupa ilibenzil jesupstituent ili molekulski fragment koji ima strukturu C6H5CH2–. Benzilska svojstvabenzenskog prstena vezana su za CH2 grupu.[1]
UIUPAC nomenklaturi prefiksbenzil odnosi se na C6H5CH2 supstituent, naprimjerbenzil hlorid ilibenzil benzoat. Benzil ne treba brkati safenil sa formulom C6H5. Nazivbenzilski je upotrijebljen za opis položaja prvogugljika koji je vezan za benzen ili drugiaromatski prsten. Naprimjer,molekula koja se ponaša kao "benzilski" karbokation. Benzilskislobodni radikal ima formuluC6H5CH• 2. Benzilskikarbokation ima formuluC6H5CH+ 2, akarbanion:C6H5CH− 2. Nijedna od ovih vrsta ne može nastati u značajnoj količini pod normalnim okolnostima, ali su upotrebljivi u diskusiji omehanizmima reakcije.
Skraćenica "Bn" se često upotrebljava za označavanje benzil groupa u nomenklaturi i prikazima strukturehemijskih spojeva. Naprimjer,benzil alkohol može biti predstavljen kao BnOH. Ova skraćenica se ne treba miješati sa "Bz", koja se odnosi nbenzoil grupu C6H5C(O)– ilifenil grupu C6H5, skraćeno "Ph".
Poboljšana reaktivnost benzilskih mjesta pripisuje se niskojenergiji razlaganja veze za benzilsku C-H vezu. Naime, veza C6H5CH2−H je oko 10-15% slabija u odnosu na druge vrste C-H veza. Susjedni aromatski prsten stabilizuje benzil radikale. U sljedećoj tabeli su upoređeni podaci o benzilskim C-H vezama u odnosu na njihovu snagu.
Veza
Veza
Energija razlaganja veze
Kommentar
(kcal/mol)
(kJ/mol)
C6H5CH2−H
Benzilska C−H veza
90
377
Benzilske do alilske C−H veze (takve veze pokazuju poboljšanu reaktivnost)
Najslabija od C−H veza odražava stabilnost benzilnih radikala. Iz povezanih razloga, benzilski supstituenti ispoljavaju poboljšanu reaktivnost kao uoksidaciji,halogenaciji slobodnih radikala ilihidrogenolizi. Kao praktičan primjer može biti kada, u prisutnosti odgovarajućih katalizatora,P-ksilen oksidira isključivo na benzilnim mjestima i dajetereftalnu kiselinu:
CH3C6H4CH3 + 3 O2 → HO2CC6H4CO2H + 2 H2O.
Ovom metodom, godišnje se proizvedu milioni tona tereftalne kiseline.[2]