| Balkanski romski jezik Balkaniko Romanes | |
|---|---|
 | |
| Regije govorenja | Balkan |
| Države govorenja | |
| Jezička porodica | indoevropski
|
| Etnički govornici | Romi |
| Broj govornika | 200.000 - 602.840[2] |
| Dijalekt(i) | Arli, Dzambazi, istočnobugarski romski, grčki romski, željezarski romski,rumelijski,Sevlengere, tinerski romski, Ursári (Erli, Usari), Lovari,zargarijski |
| Sistem pisanja | nema |
| Jezički kod | |
| ISO 639-3 | rmn |
| Glottolog | balk1252 |
| ELP | Balkanski romski jezik |
| Karta | |
 Balkanski romski dijalekti | |
| Također pogledajte: Jezik |Jezičke porodice |Spisak jezika | |
Balkanski romski, Balkaniko Romanes iliBalkanski ciganski jest specifičannevlaški dijalektromskog jezika, kojim govore grupe naBalkanu, koje uključuju zemlje kao što suAlbanija,Bosna i Hercegovina,Bugarska,Grčka,Kosovo,Sjeverna Makedonija,Srbija,Slovenija,Turska itd. Jezik je tipično usmenog karaktera.
Većina ljudi koji govore balkanski romski su i samiRomi. Drugo značenje prefiksarom je neki pripadnik romske nacionalnosti.[3] Romi su u konačniciindijskog porijekla.[4] Govornici balkanskog romskog jezika neprestano su migrirali tokom godina u sve dijeloveEvrope. Pošto su ovi govornici migrirali u različite dijelove Evrope, formirali su se novi dijalekti. Iako su Romi porijeklom izIndije, danas su rasprostranjeni po cijeloj Evropi.[5]
Balkanski dijalekti, poznati i kao Balkan I, govore se uAlbaniji,Bugarskoj,Grčkoj,Iranu,Sjevernoj Makedoniji,Moldaviji,Rumuniji,Srbiji,Turskoj iUkrajini. Ova grupa uključuje, između ostalog, Arlije (Grčka, Sjeverna Makedonija),Sevlengere (Grčka, Turska), Ursare (Moldavija, Rumunija) i Krimske Rome (Ukrajina).
Ziški dijalekti, koji se nazivaju i Balkan II, su posebna potpodjela unutar balkanske grupe. Bugurdži, Drindari i Kalajdži romski se govore u Severnoj Makedoniji, na Kosovu, u Srbiji i u severnoj i srednjoj Bugarskoj.
Elšík koristi ovu klasifikaciju i primjere dijalekata (geografske informacije iz Matrasa).
| Podgrupa | Dijalekt | Regije govorenja |
|---|---|---|
| Južnobalkanski | Prizrenski | Kosovo |
| Arli | Albanija,Grčka,Sjeverna Makedonija,Srbija | |
| Prilep | Sjeverna Makedonija | |
| Kirimitika | Krim,Ukrajina[6] | |
| Sofija Erli | Sofija,Bugarska | |
| Zargarijski | Iran | |
| Sevlengere | SjevernaGrčka kodVolosa, zapadnaTurska, kodIzmira | |
| Rumelijski | Evropski dio današnjeTurske, historijski nazivRumelija[7] | |
| Sjevernobalkanski | Bugurdži | Sjeverna Makedonija,Srbija[8] |
| Razgrad Drindari | SjeveroistočnaBugarska | |
| Pazardžik Kalajdži | Bugarska i imigranti uSjevernoj Makedoniji iSrbiji |
Balkanski romski zadržava aspirirane suglasnike /pʰ, tʰ, tʃʰ, kʰ/ drugihindijskih jezika. Oni su karakteristični za većinu Roma.
Balkanski romski nema pisani standard. Postojao je pokušaj standardizacije, na konferenciji 1992. u Sjevernoj Makedoniji, zasnovan na dijalektu Arli i koristeći latinično pismo, /x/ i /h/ se razlikuju u nekim dijalektima, ali ne i u dijalektu Arli, pa se ne razlikuju u pisanju.Schwa je rijetka u Arliju; gdje se javlja, zamjenjuje se samoglasnikom džambaza ili nekog drugog dijalekta, npr.vërdon →vurdon 'vagon'. Aspiracija u korijenu je uvijek napisana, npr.jakh 'oko'. Završno odglašavanje se ne piše, npr.tata 'otac'.Palatalizacija se ne piše, npr.buti 'posao' (nebuči itd.),kerdo 'urađeno' (nećerdo itd.),pani 'voda' (nepai itd.).[9]
Predložena abeceda je sljedeća:[9]
a b c č čh d dž e f g h i j k kh l m n o p ph r s š t th u v ž
Turski leksički uticaj je odlučujući i izuzetno važan dio romskog dijalekta na Balkanu. Međutim, većina riječi potječe izperzijskog. Pozajmice iz perzijskog,armenskog isrednjovjekovnog grčkog čine predevropski leksikon. Na kraju krajeva, teško je ući u trag definitivnom porijeklu svih riječi jer riječi balkanskih Roma potiču iz mnogih izvora, a izvori tih jezika stvaraju složenu zagonetku.[10]
| Romski (Bugurdži) | Romski (Arli) | Bosanski |
|---|---|---|
| Lačho [to] saba[h]i. | Lačho [o] sabalje. | Dobro jutro. |
| Lačho [to] zi[e]s. | Lačho [o] dive. | Dobar dan. |
| Lačhi [ti] rat. | Lačhi [i] rat. | Laku noć |
| Sar isi to anav? | Sar si tiro anav? | Kako se zoveš? |
| Mo anav isi Elvis. | Mo anav si Elvis. | Moje ime je Elvis. |
| Isinom lošalo kaj avdom tut! | Šukar te dikhav tut! | Drago mi je da smo se upoznali! |
| Isinan prandime? | Sijan li romnjakoro? | Jeste li oženjeni? |
| Va, me isinom prandime. | Va, me sijum romnjakoro. | Da, oženjen sam. |
| Na, me isinom biprandime. | Na, me sijum biromnjakoro. | Ne, neoženjen sam. |
| Me isi man raklija. | Me si ma raklija. | Imam devojku. |
| Broj | Romski | Doslovno značenje |
|---|---|---|
| 1 | jekh | 1 |
| 2 | duj | 2 |
| 3 | trin | 3 |
| 4 | štar | 4 |
| 5 | panc | 5 |
| 6 | šov | 6 |
| 7 | eftá | 7 |
| 8 | oxtó | 8 |
| 9 | enjá | 9 |
| 10 | deš | 10 |
| 11 | dešujekh | 10 + 1 |
| 12 | dešuduj | 10 + 2 |
| 13 | dešutrín | 10 + 3 |
| 14 | dešuštár | 10 + 4 |
| 15 | dešupánc | 10 + 5 |
| 16 | dešušóv | 10 + 6 |
| 17 | dešueftá | 10 + 7 |
| 18 | dešuoxtó | 10 + 8 |
| 19 | dešuenjá | 10 + 9 |
| 20 | biš | 20 |
| 21 | biš-te-jekh | 20 + 1 |
| 22 | biš-te-duj | 20 + 2 |
| 23 | biš-te-trin | 20 + 3 |
| 24 | biš-te-štar | 20 + 4 |
| 25 | biš-te-panc | 20 + 5 |
Turska gramatika igra veliku ulogu u balkanskom romskom jeziku. Upotreba turskih konjugacija je široko ukorijenjena u balkanski romski jezik i često je teško napraviti razliku između gramatike dvaju jezika u zavisnosti odgeografije. Balkanski romski je razdvojio gramatiku,[11] koja potiče iz turskih verbalnih paradigmi zajedno sa nekim grčkim uticajem.[12] Veliki dio morfologije jezika ima grčko i tursko porijeklo, zbog čega mnogi profesionalci gledaju na jezik kao na "mješoviti" jezik i stoga je teško vidjeti gdje jedan jezik završava, a drugi počinje. Svi romski dijalekti koriste nazivne nastavke grčke izvedenice, imenice muškog roda i pozajmljene imenice.[13]
Morfologija balkanskog romskog jezika ponovo je pod velikim uticajem iturskog igrčkog jezika. Mnogi ljudi ovaj jezik vide kao svojevrsnu mješavinu, jer na njega utiče toliko različitih elemenata. Turski i grčki možda su najuticajniji jezici na balkanski romski, ali su i drugi jezici, poputarmenskog, također uticali na to. Čini se da dio supstrata balkanskog romskog jezika potiče iz srednjovjekovnih sjevernoindijskih jezika.[14]
