Artemida (grč.Ἄρτeuiς ,G. Ἀρτέμιδος) jest jedna oddvanaest Olimpijaca, boginjalova, divljine,zvijeri, prirode, vegetacije, rađanja, brige o djeci i čednosti.[1][2] Ona je u velikoj meri identifikovana saSelenom, personifikacijom Meseca, iHekatom, još jednim lunarnim božanstvom, i stoga se smatrala jednim od najistaknutijih lunarnih božanstava u mitologiji, pored pomenuta dva.[3] Često je lutala šumama Grčke, praćena svojom velikom pratnjom, uglavnom sačinjenom odnimfa, nekih smrtnika i lovaca. BoginjaDijana je njen rimski ekvivalent.
Artemidino grčkoime Ἄρτeuiς,Artemis možda je povezano s grčkim izrazom αρτεμης (artemis) koji je značio da je nešto sigurno.Hetiti su poštovali božicu lovaRutamiš, aLiđani božicuAritmu kojoj bjehu posvećenikošuta ijelen.
Artemida je božicaMjeseca te je zatoApolonova sestra blizanka. Budući da nosi luk i strijele, s vremenom je postala i božicazvijeri ilova. Zaštitnica je djevojaka, kojima šalje brzusmrt ali ih i spašava kad treba. Mladićima donosi slavu i čast. Artemidu su poštovali kao djevičansku božicu okuženunimfama, te kao božicu svadbe i porođaja, što je razlog zbog kojeg su nevjeste Artemidi posvećivale svoj pojas. Najčešće je prikazivana s mjesečevom krunom u kosi te sjelenjom kožom oko ramena. Posvećeni su joj lovačkipsi i sve zvjeri.
Artemida je gospodarica zvijeri, božica divljači i lova, koju pjesnici, mitografi i likovni umjetnici redovno predočuju kao lijepu djevojku naoružanu lukom i strijelama, praćenukošutom, katkadveprom ipsom.
Najstarija prikazivanja Artemide u grčkoj arhajskoj umjetnosti prikazuju je kaoPotnia Theron, božicu zvijeri, krilatu božicu koja držileoparda ijelena u rukama, a ponekad leoparda ilava.[4]
U klasičnoj grčkoj umjetnosti prikazivana je kao tamnoputa lovkinja odjevena u djevojačku kratku suknju, s lovačkim čizmama,srebrenim lukom i strijelama te magičnim tobolcem. Često je prikazivana u streljačkom stavu, zajedno sa psom ili jelenom. Ponekad je luk i strijele zamjenjivalo i koplje. Kao božica djevojaka držala je iliru, a kao božica svjetla par zapaljenih baklji.
Artemida je nekad predočavana i kao neka tuđa božica kojoj su prinosili ljudske žrtve, a predstavljala je bolest, smrt i zlo. Budući da su lov i rat bili povezani, u nekim krajevima postala je božica rata. USparti su joj navodno prinosili ljudske žrtve, a poslije su pred njenim kipom šibali spartanske mladiće da bi ih pripremili na patnje koje ih čekaju u ratu.
Naročito je poštovana uArkadiji, a najpoznatiji je hram uEfezu, Artemision, remek-djelo grčkearhitekture i skulpture. Također je bila posebno poštovana uSparti.
UMaloj Aziji bila je vrhovno božanstvo, posebno u spomenutom Efezu. UDjelima apostolskim (19:28) govori se o Efežanima i njihovu poštovanju:
Čuvši to, razgnjeve se pa poviču: "Velika je Artemida efeška!"
MladeAtinjanke u dobi od pet do deset godina su bile slane u Artemidino svetište u Brauronu da bi služile božici jednu godinu. Za to su vrijeme bile poznate kaoarktoi, odnosno "medvjedići". Mit objašanjava da je jedanmedvjed navikao redovno posjećivati taj grad te da su ga ljudi hranili i pripitomili. Jednog dana medvjed je ubio djevojčicu, a njena braća su ubila medvjeda što je razbjesnilo Artemidu koja je zahtijevala da se djevojčice ponašaju kao medvjedi da bi nadoknadile njegovu smrt.
U mnogim dijelovimaGrčke mlade žene su posvećivale igračke, lutkice i uvojke svoje kose Artemidi prije braka.
Kad je božicaHera saznala daLeta nosi djecu njenog mužaZeusa, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili ostrvu) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonilazmija Piton s glavomzmaja koju je na nju poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreno ostrvoDel koje je plutalo na vodi i nije bio ni kopno niti ostrvo, a bješe okruženlabudovima. Kad je kročila na to, dvije stijene su izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje ostrva, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance, sinaApolona i kćerku Artemidu. Poslije je Zeus prikovao Del za dnookeana da više ne pluta, a samo ostrvo postalo je posvećeno Apolonu.
Hera je otelaIlitiju, božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali bogovi prevarili su Heru tako što su joj ponudili ogrlicu odjantara dugu osam metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je Artemida rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njenog brataApolona te je postala božica porođaja.
Druga verzija priče govori da ih je rodila u gaju Ortigiji uEfezu, a u njegovoj blizini Grci su podigli hram Artemidi koji je postao jedan odsedam svjetskih čuda.
Kad je imala tri godine, Artemida je upitala svog ocaZeusa kojem je sjedila na koljenu da joj ispuni nekoliko želja. Tražila je da se nikad ne uda, da ima lovačkepse,jelene koji će joj voditi kočiju inimfe kao družice u lovu koje su ostale djevice. Kad bi se zasitila lova, otišla bi svom bratuApolonu uDelfe i tamo plesala sHaritama ili pjevala sMuzama.
Jednom se Artemida kupala gola u šumi kad jetebanski princ i lovacAkteon naišao na nju. On je zastao i buljio, zadivljen njenom očaravajućom ljepotom. Slučajno je stao na grančicu te ga je Artemida opazila. Bila je ogorčena te je bacila magičnu vodu na njegovo čelo koja ga je pretvorila ujelena, a njegovi vlastiti lovačkipsi su ga ubili.[5][6]
Druga verzija priče govori da se Akteon hvalio da je bolji lovac od nje te ga je ona pretvorila u jelena kojeg su razderali njegovi vlastiti psi.[7] I jedna priča uAdonisu govori da se hvalio da je bolji lovac od Artemide pa je ona poslalavepra na njega.
Artemida je ubijala bilo koju svoju družicu koja je izgubila djevičanstvo, naprimjer Meru iKalisto. Kalisto je izgubila svoje djevičanstvo saZeusom koji je ili došao prerušen kaoApolon ili kao sama Artemida. Kad je to doznala, bijesna ju je Artemida pretvorila umedvjeda. Kalistin sin Arkad gotovo je ubio svoju majku dok je lovio, ali ga je zaustavio ili Zeus ili Artemida te su ih oboje postavili na nebo kaosazviježđa:Veliki medvjed iMali medvjed.[8]
Artemida je kaznilaAgamemnona zato što je ubio svetu košutu u svetom gaju te zato što se hvalio da je bolji lovac od nje. Na putu zaTroju da bi učestvovao uTrojanskom ratu, Agamemnonovi brodovi iznenada su stali jer je Artemida zaustavila vjetar. VračKalhant prorekao je da će zaustaviti Artemidu jedino ako joj žrtvujuIfigeniju, Agamemnonovu kćerku. U nekim verzijama priče on je to i učinio, a u drugim je umjesto nje žrtvovao košutu, a Ifigenija je odvedena naKrim da priprema druge za žrtvu Artemidi. O tome pišeEuripid u svojim djelimaIfigenija među Taurijcima iIfigenija na Aulidi.
Artemidin bratApolon je bio bog zaštitnikTroje, a i sama Artemida je bila vrhovno božanstvo uMaloj Aziji tako da je favorizirala Trojance za vrijemeTrojanskog rata.
Na nju se ljutilaHera zato što se zalagala za Trojance te ju je pogodila uuši vlastitim tobolcem, tako da su njene strijele ispale. Artemida je plačući otrčalaZeusu, aLeta je pokupila strijele koje su ispale iz tobolca.
Ot i Efijalt, Aloidi, divovi, bacili suAresa u lance i stavili ga ubronzanu urnu u kojoj je ostao 13 mjeseci. Prekrasna Eribeja, pomajka dvaju divova, rekla jeHermesu što su učinili te ga je on spasio, a Artemida je prevarila Aloide rekavši da će se udati za Ota, a to je Efijalta učinilo ljubomornim. Počeli su se svađati, a Artemida se pretvorila u bijelukošutu i stala između njih. Divovi, ujedno i strastveni lovci, bacili su na nju koplja i tako zapravo ubili jedan drugog.
KraljEnej jednom je zaboravio prinijeti žrtvu Artemidi te je ona poslala ogromnogvepra u njegovu zemlju koji je ubijao ljude i uništavao ljetinu. Naposljetku su se udružili svi kalidonski junaci na čelu s Meleagrom, Enejevim sinom da bi ga ubili. Artemida je ubila iNiobine kćerke zato što joj je ona uvrijedila majku hvalisajući se.
Osim ubistava, Artemida je brojne ljude i spasila, a moglo ju se umilostiviti izvinjenjem ili prinošenjem žrtve. Od njenog gnjeva spasio seHeraklo koji je ulovio njenu omiljenu kirinejskukošutu.
.jpg)
%2c_Giove_e_Callisto_-ca._1740-1750-.jpg)
