Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Idi na sadržaj
WikipediaSlobodna enciklopedija
Pretraga

Aragón

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno saAragon)
Aragonija
Aragón
Geografski položaj Aragonije u Španiji
Geografski položaj Aragonije uŠpaniji
DržavaŠpanija
Glavni gradZaragoza
Vlada
 • PredsjednikLuisa Ubeda
Površina
 • Ukupno47.719 km2
Mjesto po površini4.
Stanovništvo (2006)
 • Ukupno1.277.471[1]
 • Rang11.
 • Gustoća26,77 /km2
ISO 3166 kodES-AR
Statut usvojen16. august 1982.
Broj predstavnika ukongresu13
Broj predstavnika usenatu12
Veb-sajtwww.aragon.es

Aragón iliAragonija (katalonski:Aragó) jestšpanska autonomna zajednica, nekadašnja je historijska regija i kraljevina, koja zauzima središnji dio doline rijekeEbro. Smještena na sjeveruŠpanije, graniči s autonomnim zajednicamaKastilja-La Manchom,Kastiljom i Leónom,Katalonijom,La Riojom,Navarom iValensijskom Zajednicom, te sFrancuskom.

Glavni grad jeZaragoza. Oblast današnje autonomne pokrajine odgovara nekadašnjemkraljevstvu Aragon u užem smislu, koje je svoje ime dobilo po rijeciAragón.

Historija

[uredi |uredi izvor]

Područje današnjeg Aragóna je do 415. godine pripadalo rimskoj provincijiTarraconensis. Međutim, iste godine pada pod vlastVizigota. 812. godine Aragón postaje slobodan, te se na čelu sa grofom Aznarom osnivagrofovija. Nakon smrti posljednjeg grofa početkom 10. vijeka pada pod vlastSancha III, kraljaNavare.

Nakon smrti Sancha III 1035. godine, Aragón je naslijedio njegov sinRamiro I sa namjerom da stvori svoju kraljevinu. Ramiro I je proširio svoju oblast kojom je vladao i koja se prostirala do Haketanije. Njegovi sljedbenici Sancho Ramirez (1063-1094) i Pedro I (1094-1104) vodili su uspješan rat protivMaura. Pod vodstvom Alfonsa I (1104-1134), vojska je 1118. godine osvojilaZaragozu i proglasila je glavnim gradom Aragóna.

Politika

[uredi |uredi izvor]

Od 2011. godine,Luisa Ubeda je predsjednik Aragóna.

Jezici

[uredi |uredi izvor]

U Aragónu se uglavnom govorišpanski, koji je službeni jezik. U nekim sredinama govori sefabla ichapurriau iliorijentalni aragonski:

  • španski, službeni je jezik i govori se na cijeloj teritoriji Aragóna, pomješan sa specifičnim posebnostima. Te posebnosti su ostaci aragonskog, koji se gubi nakon XV vijeka širenjem španskog.
  • aragonski (također zvanfabla), govori se u manjim mjestima Huesca, a također su ostali tragovi u govoru u mjestima sjevernije od Zaragoze.
  • katalonski se govori u nekim selima na istoku Aragóna.

Administrativna podjela

[uredi |uredi izvor]

ARAGÓN
ProvincijeŽupanijeGradovi
Provincija Huesca
Alto Gállego,Bajo Cinca,Cinca Medio,Hoya de Huesca,La Jacetania,La Litera,Los Monegros,La Ribagorza,Sobrarbe,Somontano de Barbastro.

Huesca
Provincija Teruel
Bajo Martín,Jiloca,Cuencas Mineras,Andorra-Sierra de Arcos,Bajo Aragón,Comunidad de Teruel,Maestrazgo,Sierra de Albarracín,Gúdar-Javalambre,Matarraña.

Teruel
Provincija Zaragoza
Aranda,Bajo Aragón-Caspe,Campo de Belchite,Campo de Borja,Campo de Cariñena,Campo de Daroca,Cinco Villas,Comunidad de Calatayud,Ribera Alta del Ebro,Ribera Baja del Ebro,Tarazona y el Moncayo,Valdejalón,Zaragoza

Zaragoza

Reference

[uredi |uredi izvor]
  1. ^*http://www.aragondigital.es/noticiaImprimir.asp?notid=30217

Vanjski linkovi

[uredi |uredi izvor]
Autonomne zajednice
Autonomni gradovi
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Aragón&oldid=3338449"
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp