Alpski luk se proteže odNice u zapadnom Sredozemlju doTrsta na Jadranu iBeča na početkuPanonske nizije. Planine su nastale tokom nekoliko desetaka miliona godina sudarom afričke i evroazijskelitosferne ploče. Rezultat ovog događaja bilo je ekstremno skraćivanje, koje je gurnulo i presavijalo morskesedimentne stijene do visokih planinskih vrhova kao što suMont Blanc iMatterhorn.
Mont Blanc nalazi se na francusko-italijanskoj granici i sa 4809 m najviša je planina u Alpama. U Alpama postoji 128 vrhova viših od 4000 m.
Nadmorska visina i veličina planinskih lanaca utječu na klimu u Evropi; na planinama je količina padavina vrlo različita, a klimatski uvjeti čine različita područja. Divlje životinje poputkozoroga žive na vrhovima do 3400 m nadmorske visine, a biljke poputrunolista rastu u kamenjarima na nižim i višim nadmorskim visinama.
Dokazi o postojanju ljudi u Alpama datiraju još izpaleolita. Godine 1991. 5000 godina starmumificirani čovjek otkriven je na ledenjaku na austrijsko-italijanskoj granici.
U 6. stoljeću pr. n. e. ustalila se keltskalatenska kultura.Hanibal je sa krdom slonova prešao Alpe, aRimljani su na tom području imali naselja. Godine 1800.Napoleon je prešao jedan od planinskih prijevoja sa vojskom od 40.000 vojnika. U 18. i 19. stoljeću u Alpe su hrlili prirodoslovci, pisci i umjetnici, osobitoromantičari, a tada počinjezlatno doba alpinizma, kada se alpinisti počinju penjati na vrhove.
Alpsko područje ima snažan kulturni identitet. Tradicionalna kultura poljoprivrede, proizvodnje sira i obrade drva još uvijek je prisutna u alpskim selima, iako se početkom 20. stoljeća počela razvijati turistička industrija, koja se nakonDrugog svjetskog rata jako proširila i do kraja stoljeća postala dominantna industrija.
Švicarske, francuske, italijanske, austrijske i njemačke Alpe bile su domaćiniZimskih olimpijskih igara. U 2010. godini u regiji je živjelo 14 miliona ljudi, a godišnje ju je posjetilo 120 miliona posjetitelja.[2]
