Aleksandar Vučić (Beograd, 5. mart 1970)srbijanski je političar koji trenutno obnaša dužnostpredsjednika Srbije.[1] Po struci je pravnik. Bivši je ministar odbrane Srbije, a jedno vrijeme je bio i ministar informisanja u doba vladavineSlobodana Miloševića.[2]
Od 2008. prelazi uSrpsku naprednu stranku. Na vanrednoj izbornoj skupštini, održanoj 29. septembra 2012, Aleksandar Vučić je izabran jednoglasno za predsjednika stranke.[5] Funkcijupremijera Srbije obavljao je od 27. aprila 2014. Nakon pobjede na izborima 2017. postajepredsjednik Srbije.
Trenirao je košarku i igraonogomet. Poznat je kao navijač beogradskeCrvene zvezde.[6] Oženjen je i ima troje djece.
Nakon izbora za premijera 2014, Vučić je promovisao ekonomske politike zasnovane na štednji, čiji je cilj bio smanjenje budžetskog deficita Srbije. Vučićeva politika fiskalne konsolidacije prvenstveno je bila usmjerena na smanjenje u javnom sektoru. Jedna od mjera bila je smanjenje penzija i plata u javnom sektoru, kao i zabrana daljnjeg zapošljavanja u javnom sektoru.[7] Dana 23. februara 2015, Vučićeva vlada je zaključila trogodišnji stand-by aranžman sMMF-om vrijedan 1,2 milijarde eura kao mjeru predostrožnosti za osiguranje dugoročne fiskalne stabilnosti zemlje.[8] MMF je pohvalio reforme, kao i EU[9][10] nazivajući ih jednim od najuspješnijih programa koje je MMF ikada imao.BDP Srbije je premašio nivoe iz 2008. prije krize, kao i plate.[11] Ekonomski izgledi su dobri, s rastom BDP-a iznad 3%, a odnosom duga prema BDP-u ispod 68%.[9][12]
Vučić se obavezao da će se boriti protivkorupcije iorganizovanog kriminala u Srbiji.[13] Također se zakleo da će istražiti kontroverzne privatizacije i veze između tajkuna i bivših članova vlade.[14][15]
S druge strane, podaciTransparency Internationala pokazali su da je značajan porast percipirane korupcije zabilježen upravo od 2012, kada je Vučić došao na vlast.[16] Prema istraživanjuCentra za istraživačko novinarstvo, borba protiv korupcije u praksi se svodi na medijske objave i hapšenja pred kamerama. "Nakon njih slijedi veliki broj krivičnih prijava, znatno manje optužnica, a još manje osuđujućih presuda".[16][17]
U maju 2023,New York Times je objavio članak novinaraRoberta F. Wortha u kojem su opisane navodne veze između Vučića i organizovanog kriminala u Srbiji, posebno njegovog vođeVeljka Belivuka. U njemu su detaljno opisani zločini koje je počinila kriminalna banda Belivuk i sudski transkripti u kojima je Belivuk izjavio da se sastao s Vučićem, radio direktno pod njim i pružao usluge poput zastrašivanja političkih rivala.[18][19] Vučić je optužbe nazvao "lažima", rekavši da je članak mjesecima prije naručilaCIA kako bi mu poslala poruku i da je napisan u Beogradu, optužbe koje je Worth odbacio.[20]
Tokomevropske migrantske krize 2015-2016, Vučić se snažno uskladio s politikom njemačke kancelarkeAngele Merkel i javno je pohvalio njemačku migracijsku politiku.Vučić je također izjavio da će Srbija sarađivati s EU u rješavanju migrantskog toka koji ide s Bliskog istoka u zemlje članice EU preko balkanske rute i da će Srbija biti spremna primiti određeni dio migranata. "Srbija će primiti određeni broj migranata. To nas čini većim evropljanima od nekih zemalja članica. Ne gradimo ograde", napisao je Vučić naTwitteru, kritikujući migrantsku politiku nekih zemalja članica EU.[21]
Do formiranja nove koalicione vlade 2012, tokom vremena kada je obavljao funkciju generalnog sekretara Srpske radikalne stranke, tada najveće opozicione stranke, kao i tokom svoje pozicije potpredsjednika tada novoosnovane Srpske napredne stranke 2008, Vučić je bio vrlo kritičan prema administracijamaKoštunice i Cvetkovića i ponudio je "poništavanje" sporazuma koje su postigliBorko Stefanović i drugi zvaničnici tokom pregovaračkog procesa. Nakon formiranja vlade, Vučić je izjavio da njegova vlada "ne može se pretvarati da je [bivša administracija] bila neka druga država koja je sklopila dogovore".
Vučić je bio jedna od ključnih političkih figura u pregovaračkom procesu o kandidaturi Srbije za pristupanje EU, putujući u Brisel na razgovore sa visokom komesarkom EU za vanjske poslove, baronesom Ashton, kao i uSjevernu Mitrovicu kako bi razgovarao o detaljima političkog rješenja između Vlade Srbije i administracije Kosova.[22][23] Tokom svoje posjete sjevernom Kosovu, kako bi pridobio podršku za sporazum postignut uz posredovanje Brisela, pozvao je kosovske Srbe da "ostave prošlost i razmišljaju o budućnosti".[15]
Vučić (lijevo),Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (u sredini), iAvdullah Hoti, premijer Kosova (desno), potpisuju ekonomski sporazum između Kosova i Srbije iz 2020. u Bijeloj kući.
Godine 2017, Vučić je kritikovao EU zbog "licemjerja i dvostrukih standarda zbog njenog vrlo različitog stava prema separatističkim krizama na Kosovu i uKataloniji".[24] U septembru 2018, u govoru pred kosovskim Srbima, izjavio je: "Slobodan Milošević je bio veliki srpski vođa, imao je najbolje namjere, ali naši rezultati su bili daleko gori."[25] Novinari izvještavaju da se Vučić zalaže za podjelu Kosova, u onome što on naziva "etničkim razgraničenjem sAlbancima".[26][27][28][29]
Dana 27. maja 2019, tokom posebne sjednice srbijanskog parlamenta o Kosovu, Vučić je rekao: "Moramo priznati da smo poraženi... Izgubili smo teritoriju.",[30] a istovremeno je kritikovao "neprincipijelan stav velikih sila" i "to što niko ne reaguje na najave o formiranjuVelike Albanije".[31] Izjavio je da Srbija više ne kontroliše Kosovo i da je potreban kompromis o tom pitanju putem budućeg referenduma u zemlji.[30] Vučić ima bliske veze sa Srpskom listom i pozvao je Srbe sa Kosova da glasaju za njih na izborima.[32][33]
Dana 20. januara 2020, Srbija i Kosovo su se složili da obnove letove između svojih glavnih gradova prvi put u više od dvije decenije.[34][35]] Sporazum je postignut nakon višemjesečnih diplomatskih razgovoraRicharda Grenella, ambasadora Sjedinjenih Država u Njemačkoj, kojeg je predsjednikDonald Trump godinu dana ranije imenovao za specijalnog izaslanika za odnose Srbije i Kosova.[34] Vučić je pozdravio sporazum o letovima i tvitao zahvalnost američkim diplomatama.[36]
Dana 4. septembra 2020, Srbija i Kosovo potpisali su sporazum uBijeloj kući uWashingtonu, u prisustvu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pored ekonomskog sporazuma, Srbija je pristala da preseli svoju izraelsku ambasadu uJerusalem izTel Aviva počevši od juna 2021, a Izrael i Kosovo su se složili da se međusobno priznaju.[37]
Dana 10. oktobra 2019, zajedno sEdijem Ramom, premijerom Albanije, iZoranom Zaevom, premijeromSjeverne Makedonije, Vučić je potpisao takozvani Mini Schengen (sada poznat kaoOtvoreni Balkan) sporazum o regionalnoj ekonomskoj saradnji, uključujući slobodno kretanje robe, kapitala, usluga i radne snage između njihove tri zemlje, dok čekaju napredak u proširenju EU.[38] Mjesec dana kasnije, lideri su predstavili niz prijedloga za postizanje "četiri slobode" i prve korake ka njima, uključujući mogućnost otvorenog graničnog područja.[39] U decembru, trojica lidera su se sastala i sMilom Đukanovićem,predsjednikom Crne Gore, otvarajući mogućnost da se zemlja pridruži zoni.[40] Nakon ekonomskog sporazuma između Kosova i Srbije iz 2020, dvije strane su se obavezale da će se pridružiti Mini Schengen zoni.[41]
Godine 2007. Vučić je izjavio da jeDemokratski savez Hrvata u Vojvodini ogranakHrvatske demokratske zajednice.[42] Godine 2008, s osnivanjem Srpske napredne stranke, Vučić je rekao da je ciljVelike Srbije koja bi zauzela hrvatsku teritoriju do predložene linije Virovitica-Karlovac-Karlobag "nerealan i glup".[43] Jutarnji list je u reportaži tvrdio da nijedan član njegove porodice nije ubijen tokom Drugog svjetskog rata, na šta je on odgovorio da su to "brutalne laži i napadi na njegovu porodicu".[44]
Tokom 2015. i 2016, odnosi između Hrvatske i Srbije bili su dodatno pogođeni tekućom migrantskom krizom, kada je Hrvatska odlučila zatvoriti granicu sa Srbijom. U septembru 2015, Hrvatska je zabranila sav teretni saobraćaj iz Srbije,[45] zbog priliva migranata iz Srbije, što je dodatno narušilo krhke odnose između dvije zemlje. Kao odgovor na ove akcije, Vučić je najavio da će biti poduzete protumjere ako se ne postigne sporazum s Hrvatskom.[46] Spor je na kraju riješen posredovanjem Evropske komisije, ali odnosi između dvije susjedne zemlje ostaju krhki.
Dana 31. marta 2016,Vojislav Šešelj, lider Srpske radikalne stranke, oslobođen je optužbi zaratne zločine uHaškom tribunalu za bivšu Jugoslaviju. Presuda je izazvala kontroverze u Hrvatskoj. Vučić se distancirao od Šešelja i njegove politike, ali je izjavio da presuda ne bi trebala biti korištena kao sredstvo za politički pritisak na Srbiju.
Dana 7. aprila 2016, Hrvatska je odbila podržati mišljenjeEvropske komisije o otvaranju Poglavlja 23, dijela pregovora Srbije o pristupanju EU, čime je efektivno blokirala proces integracije Srbije u EU. Srbija je optužila Hrvatsku da opstruira njeno članstvo u EU, a Vučić je rekao da je njegova vlada: "Zapanjena odlukom Hrvatske da ne podrži evropski put Srbije."[47] Hrvatska nije pristala da Srbija otvori pregovore o Poglavlju 23. Dana 14. aprila 2016, Evropska komisija je odbacila hrvatske argumente u njenom sporu sa Srbijom.[48]
Dana 23. maja 2023, Vučić je optužio Hrvatsku da pokušava srušiti vladu u Srbiji.[49]
Vučić je održavao tradicionalno dobre odnose između Srbije iRusije, a njegova vlada je odbila uvesti sankcije Rusiji nakon početkarusko-ukrajinskog rata. Vučić je više puta najavio da će Srbija ostati posvećena svojim evropskim integracijama, ali i održavati historijske odnose s Rusijom. "Dokazali smo naš iskren i prijateljski stav prema Rusiji time što smo jedna od evropskih zemalja koje su odbile uvesti sankcije Rusiji", rekao je Vučić nakon sastanka s ruskim premijeromDmitrijem Medvedevim. "Srbija će nastaviti provoditi ovu politiku i u budućnosti."[50]
Tokom Vučićevog mandata, Srbija je nastavila širiti svoje ekonomske veze s Rusijom, posebno povećanjem srbijanskog izvoza u Rusiju. Početkom 2016, nakon sastanka s ruskim zamjenikom premijeraDmitrijem Rogozinom, Vučić je najavio mogućnost da Srbija pojača svoju vojnu saradnju s Rusijom kupovinom ruskih raketnih sistema.[51]
U decembru 2017, Vučić je prvi put zvanično posjetio Rusku Federaciju kao predsjednik Srbije.[52] Izrazio je zahvalnost Rusiji na zaštiti srpskih nacionalnih interesa i izjavio: "Srbija nikada neće nametnuti sankcije Ruskoj Federaciji (u vezi s međunarodnim sankcijama tokom Rusko-ukrajinskog rata)".[52] Tokom posjete, fokusirao se na jačanje saradnje u oblasti vojne industrije i energetike.[52]
Dana 25. februara 2022, Vučić je izjavio da Srbija neće nametnuti sankcije Rusiji tokom ruske invazije na Ukrajinu.[53][54]
Dana 24. februara 2024, hrvatski ministar vanjskih poslovaGordan Grlić-Radman opisao je Vučića kao ruski "satelit" na Balkanu tokom intervjua na N1, dodajući da se Vučić mora odlučiti hoće li stati na stranu Rusije ili Evropske unije "jer je nemoguće i neugodno sjediti na dvije stolice istovremeno". Vučić je negirao optužbe, rekavši da se Grlić-Radman "brutalno miješa u unutrašnje stvari Srbije, ali kao i obično laže i vrijeđa srpski narod i prijeti njegovim građanima". Srpsko ministarstvo vanjskih poslova izdalo je protestnu notu u kojoj očekuje da će se hrvatski zvaničnici "suzdržati od izjava koje predstavljaju miješanje u unutrašnje stvari Srbije i da će voditi politiku pomirenja i dobrosusjedskih odnosa između dvije države".[55]
Dana 24. februara 2025, Vučić je preuzeo odgovornost i izvinio se nakon što je Srbija glasala za rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se Rusija naziva agresorskom državom zbog njene invazije na Ukrajinu. Vučić je pripisao glasanje Srbije tome što je "umorna" i što ima "previše stvari (s kojima se treba nositi)", dodajući da je Srbija prvobitno trebala biti suzdržana.[56]
Dana 11. juna 2025, Vučić je prvi put posjetio Ukrajinu od ruske invazije kako bi prisustvovao samitu u Odesi koji je organizovaoukrajinski predsjednikVolodimir Zelenski. Tokom posjete, Vučić je rekao da podržava teritorijalni integritet Ukrajine.[57]
U julu 2017, Vučić je posjetioSjedinjene Američke Države i sastao se sa potpredsjednikom SAD-a Mikeom Penceom, gdje su razgovarali o podršci SAD-a naporima Srbije da se pridruži Evropskoj uniji, potrebi za nastavkom reformi i daljnjem napretku u normalizaciji odnosa s Kosovom.[58] Oslanjajući se na predloženi sporazum o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, američki savjetnik za nacionalnu sigurnostJohn Bolton rekao je da se Sjedinjene Američke Države ne bi protivile teritorijalnoj razmjeni između Kosova i Srbije kako bi se riješio njihov dugogodišnji spor. AmeričkiState Department i dalje tvrdi da je potpuna normalizacija odnosa između Srbije i Kosova "neophodna za regionalnu stabilnost", što je Vučić i ranije govorio.[59]
Vučić je težio bližoj saradnji sKinom.[60][61] Sastao se s kineskim predsjednikomXi Jinpingom 2016,[62] 2018,[63] i 2019.[64] Nakon sastanka s kineskim ministrom vanjskih poslovaWang Yijem, osigurao je kinesku pomoć u borbi protiv pandemije COVID-19 u Srbiji isporukom lične zaštitne opreme i doza vakcine CoronaVac,[65] što je doprinijelo da Srbija bude vodeća u stopi vakcinacije protiv COVID-19 u Evropi.[66][67] U oktobru 2023. potpisao je sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom.[68] Tokom intervjua zaChina Global Television Network u februaru 2024, Vučić je rekao: "Tajvan je Kina - i na vama je šta, kada i kako ćete to učiniti - tačka".[69]
Vučić iMike Pompeo se obraćaju novinarima prije bilateralnog sastanka uWashingtonu (2020)
Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija, pisala je 2014. Vučiću i skrenula pažnju na gušenje medija, što je on negirao i zahtijevao izvinjenje od OEBS-a.[70] Prema izvještajuFreedom Housea iz 2015. i izvještajuAmnesty Internationala iz 2017, medijske kuće i novinari postali su predmet pritiska nakon što su kritikovali vladu premijera Aleksandra Vučića.[71][72] Srpski mediji su također u velikoj mjeri zavisni od ugovora o oglašavanju i vladinih subvencija, što novinare i medijske kuće čini izloženim ekonomskim pritiscima, kao što su neizvršenje obaveza, raskid ugovora i slično.[71] Četiri popularne političke talk TV emisije otkazane su 2014, uključujući poznatu političku talk emisiju Utisak nedelje Olje Bećković, koja se emitovala 24 godine i bila je poznata po kritičkom osvrtu na sve vlade od svog početka.[71][73] U prvom izvještaju nakon što je Vučić preuzeo dužnost, Evropska komisija izrazila je zabrinutost zbog pogoršanja uslova za potpuno ostvarivanje slobode izražavanja.[74] Izvještaj je naveo da postoji rastući trend autocenzure, koji je u kombinaciji s neprimjerenim utjecajem na uredničke politike.[74] Izvještaji objavljeni 2016. i 2018. navode da nije postignut napredak u poboljšanju uvjeta za potpuno ostvarivanje slobode izražavanja.[75][76] U julu 2016, vladajuća stranka organizirala je izložbu članaka u štampi i objava na društvenim mrežama koji su kritički nastrojeni prema vladi, označenih kao "laži", rekavši da žele dokumentirati pogrešne napade i dokazati da ne postoji službena cenzura.[77][78][79]Freedom House je 2017. izvijestio da je Srbija zabilježila jedan od najvećih padova slobode štampe u jednoj godini među svim zemljama i teritorijama. Također, naglasili su da je Vučić nastojao istisnuti kritičke medije s tržišta i diskreditirati nekolicinu novinara koji imaju sredstava i snagu da nastave raditi.[80] Neki komentatori su opisali da je Vučić izgradio kult ličnosti, uz značajnu ulogu masovnih medija.[81][82][83][84][85][86][87]
Vučić s novinarima tokom Kongresa Evropske narodne stranke u Helsinkiju (2018)
Posmatrači su opisali da je tokom kampanje za predsjedničke izbore 20176, Vučić imao deset puta više vremena na nacionalnim emiterima nego svi ostali kandidati zajedno, a glavni mediji pod Vučićevom kontrolom demonizirali su većinu opozicionih predsjedničkih kandidata, ne dajući im priliku da odgovore.[88][89] Organizacije koje su posmatrale izbore naglasile su da je prisustvo Vučića u novinama i elektronskim medijima tokom predsjedničke kampanje bilo nesrazmjerno, dodajući da su mediji izgubili svoju ključnu ulogu i da su postali sredstvo političke propagande.[90][91] Izvještaj OEBS-a objašnjava da je opšta nevoljkost medija da kritički izvještavaju o vlastima ili da ih osporavaju značajno smanjila količinu nepristrasnih informacija dostupnih biračima.[92] Također su spomenuli da je vlada koristila javne resurse da podrži Vučića.[92] Amnesty International i Human Rights Watch prijavili su uznemiravanje i fizičke napade na novinare tokom ceremonije predsjedničke inauguracije, nakon što je Vučić pobijedio na izborima.[72][93]
U roku od pet godina od kada je predsjednik Aleksandar Vučić efektivno vladao zemljom, Srbija je postala mjesto gdje bavljenje novinarstvom nije ni sigurno ni podržano od strane države. Broj napada na medije je u porastu, uključujući prijetnje smrću, a zapaljiva retorika usmjerena protiv novinara sve češće dolazi od vladinih zvaničnika.
Međunarodni odbor za istraživanje i razmjenu (International Research & Exchanges Board) je 2018. opisao situaciju u medijima u Srbiji kao najgoru u novijoj historiji, te da je Indeks održivosti medija opao zbog najpolarizovanijih medija u skoro 20 godina, porasta lažnih vijesti i uredničkog pritiska na medije.[94] Također su istakli da pravosuđe brzo reaguje samo u slučajevima u kojima mediji navodno krše prava vlasti i vladajućih stranaka.[95] Povećana vladina kontrola nad medijima dolazi u trenutku kada se srpski novinari suočavaju sa većim političkim pritiskom i zastrašivanjem, a 2018. Nezavisno udruženje novinara Srbije zabilježilo je najveći broj napada na novinare u deceniji.[95] Prema srpskom portalu za istraživačko novinarstvo Mreža za izvještavanje o kriminalu i korupciji (Crime and Corruption Reporting Network), više od 700 lažnih vijesti objavljeno je na naslovnicama provladinih tabloida tokom 2018.[96][97] Mnoge od njih su se odnosile na navodne napade na Vućića i pokušaje pučeva, kao i poruke podrške Vladimiru Putinu.[97] Najprodavanije novine u Srbiji su provladine tabloidne novine Informer, koje najčešće predstavljaju Vučića kao moćnu osobu pod stalnim napadima, a također imaju antievropski sadržaj i proratnu retoriku.[98][99][100] Nakon što je Vučić hospitaliziran zbog kardiovaskularnih problema u novembru 2019, njegovi saradnici i prorežimski mediji optužili su novinare da su pogoršali predsjednikovo zdravlje postavljanjem pitanja o navodnoj korupciji vladinih ministara.[101][102] Vijeće Evrope upozorilo je da je istraživački medij bio meta kampanje blaćenja od strane države nakon što su uhvatili Vučićevog sina s članovima kriminalnih grupa, dok je Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji izvijestio da se Vučić "obećava da će se boriti protiv laži".[103][104] Početkom novembra 2021, sedam američkih kongresmena optužilo je Vučića za produbljivanje korupcije i vršenje pritiska na medije.[105]
Otkako je Vučićeva stranka došla na vlast, Srbija je svjedočila porastu broja internet trolova i stranica na društvenim mrežama koje hvale vladu i napadaju njene kritičare, slobodne medije i opoziciju općenito.[106] To uključuje nekolicinu predanih zaposlenika koji vode lažne račune, ali i Facebook stranicu povezanu sa srpskom franšizom krajnje desničarske web stranice Breitbart News.[106][107] Dana 26. marta 2020, Twitter je objavio da su zatvorili mrežu od 8.500 spam računa koji su zajedno radili na pisanju 43 miliona tvitova u kojima hvale predsjednika Vučića i njegovu stranku, jačajući sadržaj povezan s Vučićem kako bi povećali njenu vidljivost i popularnost, te napadajući njegove političke protivnike.[108]
Do 2008, Vučić je javno podržavao ideologiju Velike Srbije, za koju je svjedočio da je zamišljena kao da se proteže do zapadne granice duž linije Virovitica-Karlovac-Karlobag.[111][112] Godine 1995, tokom Hrvatskog rata za nezavisnost, Vučić je u Glini (koju su u to vrijeme kontrolisali pobunjenici) rekao da 'Srpska Krajina' i Glina nikada neće biti Hrvatske, Banovina nikada neće biti vraćena Hrvatskoj i da bi, da je Srpska radikalna stranka pobijedila na izborima, Srbi živjeli u Velikoj Srbiji.[113][114] U drugom govoru s početka 2000-ih, Vučić je Karlobag, Ogulin, Karlovac i Viroviticu nazvao "srpskim gradovima", izjavio da se "oni [kritičari SRS-a] raduju što su ustaše (misleći na Hrvate) okupirale srpsku zemlju i žele uvjeriti nas, srpske radikale, da to nije srpsko, da govorimo gluposti. (...) Želimo ono što je naše, srpsko."[114] Nakon odvajanja od Srpske radikalne stranke i stvaranja Srpske napredne stranke, Vučić je rekao da više ne podržava ideologiju Velike Srbije.[115]
Dana 1. septembra 2020, crnogorski predsjednikMilo Đukanović optužio je Vučića i medije sa sjedištem u Beogradu za miješanje u unutrašnju politiku Crne Gore, kao i za navodni pokušaj oživljavanja "politike Velike Srbije".[116]
↑Ristić, Irena (2014). "Parliamentary Elections in Serbia 2014: Replay or Reset?".Contemporary Southeastern Europe.1 (2): 80–87.
↑P. Ramet, Sabrina; M. Hassenstab, Christine; Listhaug, Ola (2017).Building Democracy in the Yugoslav Successor States: Accomplishments, Setbacks, and Challenges since 1990.Cambridge University Press. str.174.ISBN9781107180741.
↑Gavrilović, Zoran; Mijatović, Marina; Pavlica, Dražen (2017).Mediji, izbori i javnost 2017(PDF). Bureau for Social Research.Arhivirano(PDF) s originala, 18. 6. 2020. Pristupljeno 17. 12. 2018.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.svg)
