Nezavisnost Abhazije su priznale:Venecuela,Nikaragva,Nauru,Vanuatu iTuvalu. Do proglašenja nezavisnosti od Gruzije je doveo secesionistički pokret abhaške manjine 1992. godine. Potom je vođen gruzijsko-abhaškog rata koji je rezultirao gruzijskim vojničkim porazom, te egzodusom gruzijskog stanovništva iz Abhazije.
U VI. I V. vijeku p.n.e. područje današnje Abhazije je pripadalo gruzijskoj državiKolhidi. Između 1000 i 500 godine p.n.e.Grci osnivaju trgovačke kolonije iz kojih su se razvila antička središtaDioskurijada (Suhumi),Pitijunt (Pizunda) iTriglif (Gagra). Abhazija je bila pod rimskom, gruzijskom i bizantskom vlašću. Oko 800-te postaje samostalno kraljevstvo. 985. godine se ujedinjuje sa Gruzijom. Nakon što je 1570. godine osmanlijska vojska zauzela tvrđavu Tskhumi, Abhazija dolazi u ovisan položaj oOsmanskom carstvu. Tokom vladavine Osmanlija većina stanovništa prelazi na islam.
U crvenom kantonu, otvorena šaka predstavlja abhaski narod. Sedam zvijezda iznad simboliziraju sedam abhaskih regiona. Sedam je abhaski sveti broj. Sedamzelenih ibijelih pruga predstavljaju toleranciju koja dopušta suživothrišćanstva iislama. Sedam historijskih provincija Abhazije koje sedam zvijezda predstavljaju su: Sadzen, Bzip, Gumaa, Abziva, Samurzakan, Dal-Cabal i Pskij-Ajbga.
Grb Abhazije
Grb Abhazije usvojen je23. jula1992. kada je Abhazija proglasila otcjepljenje odGruzije. Grb je podijeljen na dva polja, bijelo i zeleno, a u grbu se nalaze tri osmokrake zvijezde i konjanik koji ispaljuje strijelu prema nebu.
![[icon]](/mt/?noimg=&dark=on&url=https%3a%2f%2fbs.wikipedia.org%2fwiki%2fDatoteka%3aWiki_letter_w_cropped.svg)
