9-ti vijek p. n. e. je započeo prvim danom 900-te godine p. n. e. i završio zadnjim danom 801. godine p. n. e.
Ovaj vijek je bio period velikih promjena u civilizacijama. U Africi,Feničani osnivajuKartagu . UEgiptu , velike poplave prekrivaju pod hrama u Luksoru, i nekoliko godina poslije, počinje građanski rat.
Ovaj vijek je početak Željeznog doba u Centralnoj Evropi, sa širenjem proto-keltske Hallstatt kulture, kao proto-keltskog jezika.
9. vijek p. n. e. je bio period velikih promjena kod mnogih civilizacija. UAfrici suFeničani osnovaliKartagu . UEgiptu su velike poplave poplavile pod hrama uLuxoru , a godinama kasnije je izbio građanskih rat.
U isto doba započinjeŽeljezno doba uCentralnoj Evropi , a širi seproto-keltska Hallstattska kultura iproto-keltski jezik .
KraljJehu odIzraela pada ničice predShalmaneserom III odAsirije . 895. p. n. e. — SmrtXiaoa , kraljakineske dinastija Zhou .894. p. n. e. —Kralj Yi od Zhoua postaje vladarkineske dinastija Zhou .892. p. n. e. —Megaklo ,kralj Atene , umire nakon vladavine od 30 godina i nasljeđuje ga sinDiognet .891. p. n. e. —Tukulti-Ninurta II nasljeđuje ocaAdad-nirarija II kao kraljAsirije .889. p. n. e. —Takelot I nasljeđuje ocaOsorkona I kao kraljEgipta .884. p. n. e. —Assurnasirpal II nasljeđuje ocaTukuklti-ninurtu II kao kraljAsirije .879. p. n. e. — Smrtkralja Yija od Zhoua , vladarakineske dinastija Zhou .878. p. n. e. —Kralj Li od Zhoua postaje vladarkineske dinastija Zhou .874. p. n. e. —Osorkon II nasljeđujeTakelota I kao kraljDvadesetdruge dinastije Egipta .874. p. n. e. —Ahab postaje kraljIzraela (približan datum).872. p. n. e. — Neuobičajeno visok vodostajNila poplavljuje podHrama u Luxoru .865. p. n. e. —Kar Kalmaneser je osvojen odasirskog rkraljaShalmanesera III .864. p. n. e. —Diognet ,kralj Atene , umire nakon vladavine od 28 godina i nasljeđuje ga sinFereklo .863. p. n. e. — Osnovan gradBath .860. p. n. e. — Ujedinjeno je kraljevstvoUrartu .858. p. n. e. —Aramu postaje kraljUrartua .858. p. n. e. —Shalmaneser III nasljeđujeAsurnasirpala II kao kraljAsirije . 854. p. n. e. —Bitka kod Karkara izmeđuasirskog kraljaShalmanesera II i saveza kraljaDamaska i manjih država uključujućiprinca odTira završava neodlučnim rezultatom. (ili853. p. n. e. )853. p. n. e. —Bitka kod Karkara izmeđuasirskog kraljaShalmanesera II i saveza kraljaDamaska i manjih država uključujućiprinca odTira završava neodlučnim rezultatom. (ili854. p. n. e. )850. p. n. e. —Takelot II nasljeđujeOsorkona II kao kraljEgipta .850. p. n. e. -Srednji period Mumun grnčarije počinje naKorejskom poluotoku .845. p. n. e. —Fereklo ,kralj Atene , umire nakon vladavine od 19 godina i nasljeđuje ga sinArifron .842. p. n. e. —Shalmaneser III pustoši teritorijuDamaska ;Izrael ifeničanski gradovi šalju mu danak.841. p. n. e. — SmrtLija od Zhoua , vladarakineske dinastije Zhou .841. p. n. e. —Zapisi velikog historičara navode ovu godinu kao prvu otkada se redovno datirahistorija Kine .836. p. n. e. —Shalmaneser III odAsirije vodi pohod protivTabarenija .836. p. n. e. —Građanski rat izbija uEgiptu .827. p. n. e. —Kralj Xuan od Zhoua postaje vladarkineske dinastije Zhou .825. p. n. e. —Takelot II , kraljEgipta , umire.Krunski princ Osorkon III iShoshenq III , Takelotovi sinovi, vode borbu za prijestolje.825/824. p. n. e. —Arifron ,kralj Atene , umire nakon vladavine od 20 godina i nasljeđuje ga sinTespije . 823. p. n. e. — SmrtShalmanesera III , kraljaAsirije . Nasljeđuje ga sinShamshi-Adad V .820. p. n. e. —Pigmalion dolazi na prijestoljeTira .817. p. n. e. —Pedubastis I proglašava sebe kraljemEgipta i osnivaDvadesettreću dinastiju .814. p. n. e. —Kartagu osnivaDidona (tradicionalni datum).813. p. n. e. —Kartagu osnivajuFeničani .811. p. n. e. —Adad-nirari III nasljeđuje svog ocaShamshi-Adada V kao kraljAsirje .804. p. n. e. —Adad-nirari III odAsirije osvajaDamask .804. p. n. e. — SmrtPedubastisa I ,faraona . 800-e p. n. e. —Etrurska civilizacija .PočetakŽeljeznog doba uCentralnoj Evropi , širenjeproto-keltske Halstattske kultre iproto-keltskog jezika . Kultura Adena se pojavljuje na području današnjegsjeveroistočnih SAD .^ Fattovich, Rodolfo, "Akkälä Guzay" in von Uhlig, Siegbert, ed.Encylopaedia Aethiopica: A-C . Weissbaden: Otto Harrassowitz KG, 2003, p.169. Commons logo