Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Idi na sadržaj
WikipediaSlobodna enciklopedija
Pretraga

Škotska

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Škotska
Scotland
Alba
Zastava ŠkotskeGrb Škotske
ZastavaGrb
Uzrečica: "In My Defens God Me Defend"
Himna: "God Save the King"
Položaj Škotske na karti
Položaj Škotske
Glavni gradEdinburgh
Službeni jezikengleski
škotski
Državno uređenje 
 Kralj (UK-a)
Charles III
 Prvi ministar
Humza Yousaf
Zakonodavstvo
Površina
 Ukupno
77.933 km2
Stanovništvo
 Ukupno
5.463.300(2019) 
67,5/km2 
ValutaFunta Sterlinga
Vremenska zonaUTC +1 (WET)
Pozivni broj+44
Internetska domena.uk

Škotska (engleski:Scotland;galski:Alba) jedna je od četiri države koje čineUjedinjeno Kraljevstvo a zauzima sjevernu trećinuostrvaVelika Britanija.[1][2][3]Kopnenu granicu dijeli na jugu saEngleskom, a okružena jeSjevernim morem na istoku,Atlantikom na sjeveru i zapadu te Sjevernim kanalom iIrskim morem na jugozapadu. Osim kopna, Škotska se sastoji od više od 790 ostrva,[4] uključujućiSjeverna ostrva iHebride.

Edinburgh jeglavni i drugi po veličini grad u zemlji. U prošlosti je bio centar škotskog prosvjetiteljstva (18. vijek) koje je transformisalo Škotsku u jednu od komercijalnih, intelektualnih i industrijskih moćnih državaEvrope.Glasgow, najveći grad Škotske,[5] je nekada bio jedan od vodećih svjetskih industrijskih gradova a trenutno je centarkonurbacije Velikog Glasgowa. Škotske vode koje se sastoje od velikog sektora Sjevernoatlantskog i Sjevernog mora,[6] sadrže najveće rezerve nafte uEvropskoj uniji. Upravo zbog toga,Aberdeen, treći po veličini grad u državi, nosi naslov glavni naftni grad Evrope.[7]

Kraljevstvo Škotska je bilo nezavisna država do 1. maja 1707, kada je Aktom o ujedinjenju ušlo u zajednicu sa Kraljevinom Engleskom i stvorilo Kraljevinu Veliku Britaniju.

Historija

[uredi |uredi izvor]

Rani period

[uredi |uredi izvor]

Smatra se da je nakon posljednjeg ledenog doba grupa lovaca stigla u Škotsku i nastanila je u periodu od prije oko 12.800 godina.[8][9]

Izgradnja prvih poznatih stalnih objekata za življenje na tlu Škotske započela je oko 9.500 godina, a prva sela su nastala u periodu od prije 6000 godina. Dobro očuvana sela Skara Brae na kopnu Orkneya datiraju iz ovog perioda. Neolitska naselja, ukopna i rituala mjesta su naročito dobro očuvana na Sjevernim i Zapadnim ostrvima gdje su zbog nedostatka drveća objekti građeni od lokalnog kamena.[10]

Škotska je vjerovatno bila dio kulture pomorske trgovine u periodu Kasnog bronzanog doba nazvanom Atlantsko bronzano doba, koje je uključivao i druge Keltske naroda, i to na područjima kna kojima je nastalaEngleska,Francuska,Španija iPortugal.[11][12][13][14]

Rimski period

[uredi |uredi izvor]
Edinburška tvrđava Ljudske nastambe u ovom dijelu datiraju još iz perioda 9. vijeka p.n.e., iako priroda ovog ranog naselja još nije nije razjašnjena.

Pisana protohistorija Škotske započinje s dolaskomRimskog Carstva u južne i centralne dijelove Velike Britanije, kada su Rimljani osvojili teritorije današnje Engleska i Velsa, i tu teritoriju nazvali Britanija. Rimska invazija i zauzimanje južne Škotske odvijalo se u nizu kratkih perioda.

Prema rimskom historičaruTacituKaledonci "su se digli na oružani otpor velikih razmjera", napadali su rimske utvrde i njihove legije. U iznenadnom noćnom napadu, Kaledonci su skoro zbrisali cijelu9. legiju Rimske vojske ali je legiju ipak uspjela spasiti Agrikolina konjica.[15]

U periodu između 83. i 84. godine nove ere, general Gnej Julije Agrikola je porazio Kaledonce u bici kod Mons Graupius. Tacit je napisao da je prije bitke, vođa Kaledonaca Calgacus, održao uzbuđen govor u kojem je svoj narod nazvaoposljednji slobodni i optužio Rimljane daod svijeta prave pustinju nazivajući ga mirom.[15]

Nakon rimske pobjede, Rimljani su brzo izgradili utvrde duž Gask Ridgea blizu Highland linije. Tri godine nakon bitke, rimska vojska se povukla u južni Uplands.[16]

Rimljani su podigliHadrijanov zid kako bi kontrolisali plemena s obje strane zida[17] tako da je Limes Britannicus postala sjeverna granica Rimskog carstva, iako je rimska vojska držalaAntoninov zid u centralnom Lowlandsu tokom dva kratka razdoblja, za vrijeme caraSeptimija Severa od 208 do 210. godine.[18]

Geografija

[uredi |uredi izvor]
Glavni članak:Geografija Škotske
Plaža Traigh Seilebost na ostrvu Harris

Kopneni dio Škotske obuhvata oko jedne trećine sjevernog dijela ostrvaVelika Britanija i nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Evrope. Površinom od 78.772 km2 Škotska je veličine otprilike kao iČeška. Kopnenu granicu dijeli samo sa Engleskom.Atlantski okean na zapadu i Sjeverno more na sjeveru zapljuskuje njene obale. Ostrvo Irska nalazi se samo 21 km od jugozapadnog poluostrva Kintyre. Norveška je na 305 km udaljenosti istočno, dok su Farska ostrva 270 kilometara sjeverno od Škotske.

Geografski centar Škotske je nekoliko kilometara udaljen od naselja Newtonmorea u Badenochu. Najviši vrh Škotske je Ben Nevis sa 1.344 m nadmorske visine a najduža rijeke jeTay sa 190 km dužine.

Gradovi

[uredi |uredi izvor]

Šest gradova poredanih po broju stanovnika:

Vodeni putevi

[uredi |uredi izvor]

Politika

[uredi |uredi izvor]
Škotski parlament u Edinburghu

Škotsku zakonodavnu vlast činiŠkotski parlament, nakon što je 1998. vladaTonyja Blaira potpisalaAkt o Škotskoj(Scotland Act) o ponovnoj uspostavi parlamenta nakon 1707.

Na trećim parlamentarnim izborima 2007. pobjedu je odnijelaŠkotska nacionalna stranka (SNP) koja se zauzima za nezavisnost Škotske. SNP tvorimanjinsku vladu na čelu s premijerom ("Prvi ministar")Alex Salmondom.

Zakonodavnu vlast također ima i parlament uWestminsteru, te ona može nadglasatizakone koje je usvojio Škotski parlament. Škotska nema svogdržavnog poglavara, na čelu Škotske jebritanska kruna. Škotski parlament pripremareferendum o nezavisnosti Škotske od Ujedinjenog Kraljevstva 2010.[nedostaje referenca]

Administrativna podjela Škotske

[uredi |uredi izvor]

Škotska je politički i teritorijalno podijeljena na 32 okruga (engleski:unitary authority):

Jezik

[uredi |uredi izvor]

Među keltskim narječjima predrimskog razdoblja razlikovale su se sjeverna i južna grupa. Na takvoj dijalektskoj osnovi javlja se kasnije (5. vijek)gaelski. Sam keltsko-gaelski jezički kompleks diferencira se tokom srednjeg vijeka, pa se škotskiidiom odvaja odirskog, s kojim je izvorno bio identičan. Nakon 13, i posebno 14. vijeka, uz samosvojan škotski gaelski jezik javlja se i posebno englesko narječje (s obiljem keltskih, nordijskih i starorimskih sastojina),škotski jezik u užem smislu ililallans, koji kao razvijen književni jezik postupno postikuje sam gaelski idiom. Taj je govor, zapravo, predak današnjeg standardnog škotskog germanskog jezika kojeg poznajemo pod imenom "Scots". Od 18. vijeka zbog zajedničke historije Škotske iEngleske,engleski jezik uzima sve više maha i na njemu piše sve veći broj pisaca Škota. U posljednje vrijeme zapaža se određena obnova interesa za gaelsku književnost i rad.

U Škotskoj postoje 3 autohtona jezika:

  1. engleski; Jugoistočna Škotska je (sa sjeveroistočnomEngleskom) domovina modernog engleskog jezika.
  2. Scots; zapadnogermanski jezik srodan engleskom (razvijao se paralelno s engleskim jezikom u južnoj Škotskoj).
  3. škotskigaelski; keltski jezik srodanirskom gaelskom imanskom, a zadržao se u Škotskoj visoravni i na zapadnim ostrvima. Ne smije ga se zamijeniti sgalskim koji je izumrli kontinentalnikeltski jezik koji se govorio u današnjojFrancuskoj.

Kultura

[uredi |uredi izvor]
[icon]
Ovaj odlomakpotrebno je proširiti. Možete pomoćidodavanjem sadržaja.

Nacionalni simboli

[uredi |uredi izvor]
Nacionalna zastava Škotske (gore); Kraljevski barjak Škotske (dole)

Nacionalna zastava Škotske, Saltire ili Andrijin križ, potiče iz 9. stoljeća i time predstavlja najstariju nacionalnuzastavu koja je još uvijek u upotrebi. Saltire je također dio dizajna zastaveUjedinjenog Kraljevstva (Union Flag).[19]

Kraljevski barjak Škotske, zastava s prikazom kraljevskog grba Škotske, često se može vidjeti, posebno na sportskim događajima u kojima učestvuje škotski tim. Često nazivanLion Rampant (po svom glavnom heraldičkom motivu).[20] Ovaj barjak je vlasništvomonarha, a njegova upotreba bez dozvole može predstavljati krivično djelo. Njegova upotreba od strane prvog ministra Škotske odobrena je od strane monarha.

Ekonomija

[uredi |uredi izvor]
[icon]
Ovaj odlomakpotrebno je proširiti. Možete pomoćidodavanjem sadržaja.

Zanimljivosti

[uredi |uredi izvor]

PradjedEdvarda Griega se kao poslovan čovjek doselio iz Škotske u Bergen negdje oko 1770. tako da njegovi porodični korijeni djelomično potiču odatle.

Poznati Škoti

[uredi |uredi izvor]
[icon]
Ovaj odlomakpotrebno je proširiti. Možete pomoćidodavanjem sadržaja.

Vjera

[uredi |uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi |uredi izvor]

Reference

[uredi |uredi izvor]
  1. http://www.ons.gov.uk/ons/guide-method/geography/beginner-s-guide/administrative/the-countries-of-the-uk/index.html
  2. https://web.archive.org/web/20100416083521/http://www.number10.gov.uk/Page823
  3. http://www.iso.org/iso/newsletter_i-9.pdf
  4. http://www.gov.scot/Resource/Doc/923/0010669.pdf
  5. "Arhivirana kopija". Arhivirano soriginala, 3. 12. 2014. Pristupljeno 15. 11. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  6. http://www.legislation.gov.uk/uksi/1999/1126/contents/made
  7. https://web.archive.org/web/20100922092924/http://www.aberdeencity.gov.uk/EqualityDiversity/eqd_OurCity.asp
  8. The earliest known evidence is a flint arrowhead from Islay. See Moffat, Alistair (2005) Before Scotland: The Story of Scotland Before History. London. Thames & Hudson. Page 42.
  9. Sites at Cramond dated to 8500 BC and near Kinloch, Rùm from 7700 BC provide the earliest known evidence of human occupation in Scotland. See "The Megalithic Portal and Megalith Map: Rubbish dump reveals time-capsule of Scotland's earliest settlements" megalithic.co.uk. Retrieved 10 February 2008 and Edwards, Kevin J. and Whittington, Graeme "Vegetation Change" in Edwards, Kevin J. & Ralston, Ian B.M. (Eds) (2003) Scotland After the Ice Age: Environment, Archaeology and History, 8000 BC–AD 1000. Edinburgh. Edinburgh University Press. Page 70.
  10. Pryor, Francis (2003). Britain BC. London: HarperPerennial. pp. 98–104 & 246–250.ISBN978-0-00-712693-4.
  11. Koch, John. "O'Donnell Lecture 2008 Appendix". University of Wales.
  12. http://ifc.dpz.es/recursos/publicaciones/29/54/26koch.pdf
  13. Koch, John. "New research suggests Welsh Celtic roots lie in Spain and Portugal". The Megalithic Portal.
  14. Cunliffe, Barry (2008). A Race Apart: Insularity and Connectivity in Proceedings of the Prehistoric Society 75, 2009, pp. 55–64. The Prehistoric Society. p. 61.
  15. 12http://www.bbc.co.uk/scotland/history/articles/the_romans/
  16. Hanson, William S. The Roman Presence: Brief Interludes, in Edwards, Kevin J. & Ralston, Ian B.M. (Eds) (2003). Scotland After the Ice Age: Environment, Archeology and History, 8000 BC—AD 1000. Edinburgh. Edinburgh University Press.
  17. Snyder, Christopher A. (2003). The Britons. Blackwell Publishing.ISBN0-631-22260-X.
  18. Robertson, Anne S. (1960). The Antonine Wall. Glasgow Archaeological Society.
  19. Gardiner, James."Scotland's National Flag, the Saltire or St Andrews Cross".Scran. Royal Commission on the Ancient and Historical Monuments of Scotland. Pristupljeno 9. 12. 2009.
  20. Tytler, Patrick F (1845).History of Scotland Volume 2, 1149-1603. William Tait. str. 433.Google Books

Vanjski linovi

[uredi |uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu:Škotska
Škotska po temama
Historija
Geografija
Privreda
Vlast
Politika
Društvo
Kultura
Demografija
Jezici
Ljudi (spisak)
Religija
Teritorijalna podjelaUjedinjenog Kraljevstva
Dijelovi UK-a
Zastava Ujedinjenog Kraljevstva
Prekomorske
teritorije
Krunski posjed
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Škotska&oldid=3712052"
Kategorije:
Sakrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp