Olimpijske igre (OI) jesuvišesportsko takmičenje koje se održava svake četiri godine. Pogrešno ih nazivamo iolimpijade, jer olimpijadom je u starojGrčkoj nazivano razdoblje između dviju Olimpijskih igara, pa tako završetkom Olimpijskih igara počinje jedna olimpijada, a završetkom te olimpijade počinju sljedeće Olimpijske igre itd. Ispravan i službeni naziv nekih Olimpijskih igara, npr. konkretno Igara 2004. uAtini, glasi: "Igre XXVIII olimpijade modernog doba". TeIgre u Atini ustvari nisu 28. olimpijske igre (odAtine 1896. naovamo) – koje su održane – nego "tek" 25. To je zato što Igre 6, 12. i 13. olimpijade modernog doba, koje su trebale biti održane uBerlinu 1916,Helsinkiju 1940. iLondonu 1944, zbogPrvog iliDrugog svjetskog rata, nisu održane.
Isprva održavane samo u staroj Grčkoj, Olimpijske su igre oživljene krajem 19. stoljeća djelovanjemfrancuskog humaniste i zanešenjakabaruna Pierre de Coubertina. Na njegov prijedlog je uParizu 23. juna 1894. osnovanMeđunarodni olimpijski komitet a prvi predsjednik tog najvišeg olimpijskog i uopće sportskog tijela postao je GrkDemetrios Vikelas. Ispravno zvane: "Igre I olimpijade", tj. Prve olimpijske igre modernog doba (nisu imale prefiks "ljetne", jer tada još nije bilo spomena o potrebi održavanja posebnih, Zimskih olimpijskih igara), održane su 1896. u Atini i otad se održavaju svake četiri godine osim u vrijemePrvog iDrugog svjetskog rata.
.jpg)
| “ | Ne budite ravnodušni, ravnodušnost je smrtonosna za ljudsku dušu. | ” |
Maksim Gorki | ||
Wikipedia jeenciklopedijski projekt slobodnog sadržaja nainternetu koji razvijaju dobrovoljci pomoćuwiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.
Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 95.344 nabosanskom jeziku.
Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati sepravila i smjernica koje je usvojila zajednica.
Postojestranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako sepočinju novi ili uređuju postojeći članci, kako sepostavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražitipomoć.
Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku169.715 korisnika napravilo račun, a od toga su172aktivna. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. PosjetiteVrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.
Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.
WikirječnikSlobodni rječnik
WikicitatZbirka slobodnih citata
WikiknjigeSlobodne knjige i priručnici
WikizvorSlobodna biblioteka
WikivijestiSlobodni izvor vijesti
WikiverzitetSlobodni materijali za učenje
WikivrsteKatalog bioloških vrsta
MediaWikiRazvoj wiki-softvera
WikipodaciSlobodna baza znanja
Wikimedia CommonsZajedničko skladište
WikiputovanjeSlobodni vodič za putovanja
Meta-WikiKoordinacija projekata i dokumentacija
